Republika Hrvatska 5. kolovoza obilježava Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja te 31. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Oluja, jedne od najvažnijih operacija u novijoj hrvatskoj povijesti. Na taj su dan 1995. godine hrvatske snage oslobodile Knin, dotadašnje središte pobune, čime je ostvaren jedan od najvažnijih strateških i političkih ciljeva Domovinskog rata. Vojno-redarstvenom operacijom Oluja u hrvatski ustavnopravni poredak vraćen je gotovo cijeli okupirani teritorij, osim područja istočne Slavonije, koje je poslije vraćeno mirnom reintegracijom.
U operaciji je oslobođeno više od 11 tisuća četvornih kilometara, odnosno oko 14 posto ukupne površine Republike Hrvatske. Oluja je, zajedno s operacijom Bljesak, predstavljala ključnu prekretnicu u borbi za hrvatsku slobodu i neovisnost te označila završnu fazu Domovinskog rata. Nakon četverogodišnje okupacije velikog dijela hrvatskog teritorija, života brojnih građana u progonstvu, stalne opasnosti od napada te neuspješnih pregovora i političkih inicijativa, hrvatske su vlasti donijele odluku o pokretanju oslobodilačke operacije. Oluja je započela u svitanje 4. kolovoza 1995. godine. Nakon početnog djelovanja Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, prekidanja protivničkih sustava veze i topničkog djelovanja po vojnim ciljevima, hrvatske su snage istodobno krenule iz 30 pravaca na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara.
Udarnu snagu na glavnim pravcima činile su gardijske brigade, potpomognute Specijalnom policijom Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Napadne operacije pokrenute su na smjerovima Bosansko Grahovo – Knin, Josipdol – Plaški – Bihać, Petrinja – Hrvatska Kostajnica te Karlovac – Slunj.
Prodor prema Kninu
Preduvjeti za napredovanje hrvatskih snaga prema Kninu stvoreni su već tijekom operacije Ljeto ’95. S Dinare su prema gradu krenule 4. i 7. gardijska brigada, dok su s Velebita, preko Svetog Roka, napredovale specijalne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova.
Prvi hrvatski gardijski zdrug helikopterskim je desantom ubačen duboko u protivničku pozadinu. Na sjevernijem dijelu bojišnice, s područja Kapele, Slunja, Rakovice, Korenice i Plitvica, napredovale su snage 1. gardijske brigade. Jedan od njihovih ciljeva bio je povezivanje s Petim korpusom Armije Bosne i Hercegovine i deblokada bihaćke enklave. Deveta gardijska brigada imala je zadaću zauzeti prijevoj Ljubovo i neutralizirati protivničku zrakoplovnu bazu u Udbini. Na području Banovine hrvatske su snage napredovale iz nekoliko pravaca. Glavnu udarnu snagu prema Petrinji, gdje je pružen snažan otpor, te dalje prema Glini činila je 2. gardijska brigada. Treća i 5. gardijska brigada istodobno su bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske, spremne odgovoriti na moguće protivničke pokrete.
Knin oslobođen drugog dana operacije
Već prvoga dana operacije postrojbe Hrvatske vojske napredovale su između pet i 15 kilometara u dubinu okupiranog područja, dok su brojna protivnička uporišta dovedena u okruženje ili poluokruženje. Drugoga dana operacije bilo je ostvareno oko 80 posto planiranih borbenih zadaća. Oslobođeni su brojni dotad okupirani gradovi i mjesta, među kojima su Hrvatska Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac i Drniš.
Najvažniji trenutak dogodio se 5. kolovoza, kada su hrvatske snage oslobodile Knin, središte pobune i grad od iznimne simboličke i strateške važnosti. Oslobađanjem Knina ostvaren je najvažniji vojni i politički cilj Oluje, ali i jedan od ključnih ciljeva cijelog Domovinskog rata. Nekoliko dana poslije snage 21. kordunskog korpusa na sjevernom dijelu bojišnice potpisale su predaju.
Operacija završena za 85 sati
Vojno-redarstvena operacija Oluja trajala je 85 sati, a u njoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i policajaca. Prema podacima navedenima u službenom materijalu povodom obljetnice, tijekom operacije poginula su 243 hrvatska branitelja, 1430 ih je ranjeno, dok se dvojica branitelja još vode kao nestala. Hrvatske su snage ostvarile postavljene ciljeve i oslobodile više od 11 tisuća četvornih kilometara dotad okupiranog teritorija. Operacijom je Hrvatskoj omogućena uspostava suvereniteta nad većinom državnog teritorija, dok su istodobno stvoreni temelji za mirnu reintegraciju preostalih okupiranih područja u hrvatskom Podunavlju.
Oluja se obilježava kao simbol hrabrosti, odlučnosti i zajedništva hrvatskih branitelja i građana u borbi za slobodnu i neovisnu Hrvatsku. Dan pobjede i domovinske zahvalnosti ujedno je prilika za prisjećanje na sve poginule, nestale i preminule hrvatske branitelje, njihove obitelji te sve građane koji su tijekom Domovinskog rata prošli progonstvo, razaranja i gubitke. Trideset i jednu godinu poslije, Oluja ostaje jedan od najvažnijih trenutaka suvremene hrvatske povijesti – operacija kojom je oslobođen velik dio okupiranog teritorija, promijenjen tijek rata i otvoren put prema konačnom miru i teritorijalnoj cjelovitosti Republike Hrvatske.
Izvor: Ministarstvo hrvatskih branitelja, „31. obljetnica VRO Oluja“, 28. srpnja 2026.
Foto: Foto: Arhiva MORH/ T. Brandt
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.