Alan Vukobrad (prvi s lijeva), ID kampa iz Hamiltona, održanog u prosincu 2025, gdje su gosti bili Stipe Pletikosa i Petar Krpan. Foto: Privatna arhiva.

13 srpnja, 2026

Antonija Tušek

Alen Vukobrad povezuje hrvatske nogometne talente iz dijaspore: “Tražimo novog Pulišića koji će igrati za Hrvatsku“

Hrvatski nogometni trener Alen Vukobrad u emisiji Croatians Saturday LIVE govorio je o svom putu od Bjelovara preko Kanade do povratka u Hrvatsku, radu s mladim igračima te programu koji djeci hrvatskog podrijetla iz Sjeverne Amerike otvara vrata hrvatskih klubova i reprezentativnog sustava.

Alen Vukobrad nogometni je trener čiji profesionalni i životni put povezuje Hrvatsku i Kanadu. Rođen je i odrastao u Bjelovaru, gotovo dva desetljeća proveo je u Kanadi, gdje je radio u hrvatskim nogometnim zajednicama i akademijama, a potom se vratio u Hrvatsku kako bi nastavio razvijati mlade igrače. Danas je uključen i u program Hrvatskog nogometnog saveza usmjeren prema pronalaženju i praćenju talentiranih nogometaša hrvatskog podrijetla u Sjevernoj Americi. Gostujući u našoj subotnjoj emisiji, Vukobrad je govorio o razlikama između nogometnih sustava u Hrvatskoj i Kanadi, promjenama u odrastanju mladih generacija te važnosti kvalitetnih trenera, obiteljske podrške i stvaranja konkretnih prilika za djecu iz dijaspore.

Od Bjelovara do Kanade i povratka u hrvatski nogomet

Vukobrad je odrastao u vrijeme kada djeca nisu imala današnji broj organiziranih aktivnosti. Sport se uglavnom igrao na školskim igralištima i ulicama, a u Bjelovaru su posebno popularni bili nogomet i rukomet. Iako je njegov grad imao snažnu rukometnu tradiciju, izabrao je nogomet. Ozbiljnije je počeo trenirati tek s 13 ili 14 godina, nakon što je jedan klub pristupio njegovim roditeljima i pozvao ga da se priključi momčadi.

U Kanadu je stigao 2004. godine. Ondje je proveo 18 godina, radio s hrvatskim klubovima i mladim nogometašima, uključujući Croatian Toronto i FC Barcelona Academy u Torontu. Iako je pri dolasku primjećivao velike razlike između kanadskog i hrvatskog pristupa sportu, dva desetljeća poslije smatra da se taj jaz znatno smanjio. Djeca danas i u Hrvatskoj i u Kanadi imaju velik broj opcija, ali i mnogo više digitalnih sadržaja i distrakcija. Zbog toga ih je sve teže zadržati u sportu. Vukobrad, međutim, ne smatra da je problem u djeci. Prema njegovim riječima, današnje su generacije i dalje kvalitetne, ali treneri i učitelji moraju prilagoditi svoj pristup vremenu u kojem djeca odrastaju.

Naglašava da sve počinje ljubavlju prema igri. Ako dijete ne zavoli nogomet, prije ili poslije prestat će dolaziti na treninge. Treneri zbog toga moraju više razgovarati s mladim igračima, pružati im podršku i objasniti im što im sport može donijeti – od radnih navika i prijateljstava do putovanja i novih životnih iskustava. Poseban je problem negativna reakcija odraslih na pogreške. Kada dijete nakon izgubljene lopte ili promašaja na licima roditelja i trenera vidi razočaranje, lako može zaključiti da nije dovoljno dobro. Upravo u tim trenucima, smatra Vukobrad, mladim je igračima podrška najpotrebnija.

Program koji djecu iz dijaspore dovodi pred hrvatske klubove

Posljednjih nekoliko godina Vukobrad sudjeluje u programu Hrvatskog nogometnog saveza koji okuplja mlade nogometaše hrvatskog podrijetla iz SAD-a i Kanade. U sklopu programa u Hamiltonu se svake godine organizira identifikacijski kamp za dječake u dobi od približno 12 do 14 godina. Ondje nekoliko dana treniraju pred trenerima i predstavnicima hrvatskog nogometnog sustava, nakon čega dio igrača dobiva priliku otići u Hrvatsku.

Vukobrad naglašava da se na njih u toj dobi ne smije gledati kao na profesionalce. Riječ je prije svega o djeci koja pokazuju ljubav prema nogometu, radne navike i određeni potencijal za daljnji razvoj. Ipak, jedan je od ciljeva programa pronaći igrača hrvatskog podrijetla koji bi jednoga dana mogao predstavljati hrvatsku reprezentaciju. Kao simboličan primjer spomenuo je Christiana Pulišića, američkog reprezentativca hrvatskih korijena. “Glavni je cilj pronaći novog Pulišića, ali ovoga puta želimo da taj Pulišić igra za Hrvatsku“, objasnio je.

Tijekom posljednje četiri godine više od 50 djece iz dijaspore dobilo je priliku trenirati s hrvatskim klubovima poput Dinama, Hajduka, Osijeka, Rijeke i Istre 1961. Neki od njih već su postali članovi hrvatskih nogometnih akademija. Vukobrad je kao primjere naveo igrača iz Miamija koji je postao član Dinama, Roku Pehara iz Chicaga koji je pristupio Hajduku te mladog igrača iz New Yorka koji bi svoj razvoj trebao nastaviti u Puli.

Takvi primjeri obiteljima pokazuju da put iz Sjeverne Amerike prema hrvatskom i europskom nogometu postoji. Program pritom ne obećava profesionalnu karijeru svakom polazniku, ali najboljima otvara vrata koja prethodne generacije često nisu imale. Važan dio tog procesa može biti i hrvatsko državljanstvo. Međunarodna nogometna pravila vrlo su stroga kada je riječ o prelasku maloljetnih igrača u europske klubove, pa hrvatska putovnica djeci hrvatskog podrijetla može znatno olakšati nastavak razvoja u Hrvatskoj.

Selekcije Sjeverne Amerike, igrači koji su nastupili 2026. godine u Vukovaru na Memorijalu Hrvatskih branitelja. Foto: Privatna arhiva.
Selekcije Sjeverne Amerike, igrači koji su nastupili 2026. godine u Vukovaru na Memorijalu Hrvatskih branitelja. Foto: Privatna arhiva.

Ne povezuju se samo igrači, nego i cijele obitelji

Vukobrad posebno ističe da vrijednost programa nije ograničena samo na nogomet. Na kampovima se susreću djeca i roditelji iz Floride, Teksasa, New Yorka, Chicaga, Vancouvera, Toronta i drugih dijelova Sjeverne Amerike. Obitelji koje se prije nisu poznavale nastavljaju komunicirati i nakon završetka kampa, zajedno putuju na utakmice, razmjenjuju informacije i pomažu jedne drugima. Tako program uz sportski razvoj stvara i novu mrežu hrvatske zajednice u dijaspori.

Vukobrad kaže da je upravo taj širi učinak postao vidljiv tek nakon prvih nekoliko godina. Početni fokus bio je na pronalaženju i razvoju igrača, ali s vremenom se pokazalo da nogomet povezuje cijele obitelji i stvara odnose koji traju znatno dulje od jednog turnira ili kampa. Njegova je osnovna poruka mladim igračima jednostavna: prilike postoje, ali bez rada i predanosti nema rezultata. “Ljudi često traže neku formulu, ali formula je težak rad. Ako uložiš 20 posto, najčešće ćeš dobiti približno toliko natrag“, poručio je Vukobrad.

Nakon gotovo dva desetljeća u Kanadi odlučio se vratiti u Hrvatsku jer je ondje vidio više mogućnosti za razvoj profesionalne trenerske karijere. Ipak, nastavlja raditi na povezivanju dvaju nogometnih svjetova i stvaranju sustava koji bi mladim igračima iz Kanade i SAD-a omogućio bolju vidljivost. Smatra da Kanada ima potencijal biti konkurentna i u nogometu, kao što je već uspješna u hokeju i košarci, ali za to mora izgraditi jasniju strukturu, uključiti kvalificirane trenere i pokazati mladim igračima da unutar sustava postoji stvaran put prema profesionalnom sportu.

Pogledajte cijelu emisiju

U cijelom razgovoru Alen Vukobrad govori o odrastanju u Bjelovaru, odlasku u Kanadu, radu u nogometnim akademijama, povratku u Hrvatsku te programu HNS-a koji mladim igračima iz dijaspore omogućuje treninge i upoznavanje s hrvatskim klubovima. Zapratite naš YT kanal i nikada ne propustite nove epizode:

Naslovna fotografija: Alan Vukobrad (prvi s lijeva), ID kampa iz Hamiltona održanog u prosincu 2025., gdje su gosti bili Stipe Pletikosa i Petar Krpan. Foto: Privatna arhiva.



  

Listen to Croatians Online here:


   
  

Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.