Ususret predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj, uredništvo Croatians Onlinea pokrenulo je serijal članaka s ciljem da Hrvatima u iseljeništvu približi kandidate i njihove izborne programe.
Svima koji su do sada najavili kandidaturu, uputili smo pet istih pitanja kako bismo saznali njihove stavove o temama koje su od posebnog interesa za Hrvate izvan domovine, uključujući pravo glasanja, služenje vojnog roka, dvostruko oporezivanje sa SAD-om i porez na mirovine. Odgovore koje smo zaprimili objavljujemo abecednim redom prema prezimenima kandidata.*
Aurora Weiss, poznata novinarka i diplomatkinja, jedna je od kandidatkinja za predsjednicu Republike Hrvatske. Njena kampanja usmjerena je na tri ključne teme: rješavanje globalnih kriza, jačanje uloge Hrvatske u zapadnom Balkanu i stabilizaciju susjednih država te zadržavanje mladih uz promoviranje obiteljskih vrijednosti. Cilj joj je izgradnja stabilne, pravedne i sigurne Hrvatske za sve građane.
Kao članica dijaspore, Weiss ističe svoju jedinstvenu perspektivu u odnosu na ostale kandidate. Veći dio života provela je u inozemstvu, uključujući 13 godina studiranja i rada u Beču te četiri godine života i rada u Amsterdamu. Unatoč uspješnoj međunarodnoj karijeri, kaže, kontinuirano se vraćala u Hrvatsku kako bi svojim znanjem i iskustvom unaprijedila postojeću situaciju u domovini.
Svjesna izazova s kojima se suočavaju povratnici, Weiss ističe kako je povratak često obilježen preprekama i društvenom stigmatizacijom: “Ukoliko predložite neko konstruktivno rješenje, često će vas diskreditirati time da ste “došli prodavati pamet” ili da ste nekakav „strani agent”. Novac će vam svatko htjeti uzeti sa smiješkom. Iz osobnog iskustva, ljudima koji bi se iz nostalgije ili iz najbolje želje da daju doprinos Republici Hrvatskoj i novim generacijama htjeli vratiti, želim poželjeti sreću. Ja znam što je živjeti vani i osjećaj da tamo sasvim ne pripadate, ali znam i što znači vraćati se i biti u Hrvatskoj i taj isti osjećaj koji ćete dobiti da niti tu niste doma”.
U nastavku pročitajte što nam je Aurora Weiss rekla o ključnim temama koje zanimaju hrvatsko iseljeništvo.
1. Trenutno su neki Konzulati Republike Hrvatske preopterećeni u smislu količine posla, te se u njima mjesecima ne može dobiti sastanak. Slijedom toga, smatrate li da naša država ima dovoljno konzularnih predstavništva i zaposlenika u Konzulatima s obzirom na to, ali i s obzirom na sve veću zainteresiranost za državljanstvo Republike Hrvatske?
Pitanja rada konzulata su, sada vidim i prema vašem iskustvu, veliki problem. Međutim, postoji općenito problem loše administracije i diplomacije koji je u praksi Republike Hrvatske. Recimo, u Beču se nitko ne javlja na telefon, a situacija je tako loša da sam osobno uz pomoć austrijskog Ministarstva unutarnjih poslova izbavljala sezonske radnike iz Tirola koji su tamo ostali zarobljeni po izbijanju COVID-a. Ne samo konzulate, već i ostale ustanove treba učiniti lako dostupnima i pristupačnima za svoje građane. Nizozemska to ima odlično riješeno i tamo su zaposlenici javnih ustanova svjesni i zahvalni jer im građani daju plaće, a oni im zauzvrat služe. Tu su za njih i zbog njih.
Konzulati zaboravljaju da su njihovi poslodavci građani, a ne politička opcija ili neki drugi pojedinac.
2. Ukoliko se uvede obvezni vojni rok u Republici Hrvatskoj, trebaju li po Vašem mišljenju djeca hrvatskih iseljenika koja žive u inozemstvu i dobila su hrvatsko državljanstvo, služiti vojni rok u Hrvatskoj?
Smatram da bi djeca iseljenika koja su dobila državljanstvo Republike Hrvatske trebala služiti vojni rok. Također smatram da bi Republika Hrvatska, s obzirom na trenutnu situaciju u svijetu, trebala uvesti obavezan vojni rok u trajanju od godinu dana. To je ujedno i prilika da djeca iseljenika dobiju priliku povezati se sa svojim korijenima i naučiti hrvatski jezik. Taj novčić ima dvije strane. Državljanstvo za iseljenike i njihove potomke se ne bi trebalo svoditi na korist koju donosi putovnica zemlje članice Europske unije i zlorabiti za logističke interese i pogodnosti.
3. Kakav je Vaš stav o prijedlogu ministra Primorca da se ne oporezuju povratnici na razdoblje od pet godina te što mislite da je ključ da se (konačno) ratificira Zakon o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD-om (Double Tax Treaty)? Osim toga, trebaju li se po Vašem mišljenju umirovljenici povratnici oporezivati na mirovinu stečenu u inozemstvu?
Apsolutno sam za potpuno ukidanje duplog oporezivanja. Također smatram da je lihvarski ubirati porez od mirovina ljudi koji su se nakon dugo godina odlučili vratiti u svoju domovinu, a stekli su te mirovine radom u drugoj zemlji. Nitko ne napušta svoju zemlju ako ne mora!
Hrvatska bi trebala biti sretna što joj se ljudi vraćaju nakon što su negdje proveli čitav život te troše sredstva zarađena u drugoj zemlji upravo u njoj.
Na povratak umirovljenika iz iseljeništva gledam kao na investiciju. Smatram da se dijaspora podcjenjuje i da se tim ljudima treba pokazati poštovanje
4. Smatrate li da hrvatski iseljenici, iako ne žive u Hrvatskoj, trebaju glasati na izborima. Zašto?
Čvrsto vjerujem da iseljenici koji ne žive u Hrvatskoj trebaju imati mogućnost uključivanja u izborne procese. Još jednom ću istaknuti da nitko ne napušta svoju zemlju bez razloga. Upravo na izborima imaju pravo svojim glasom, ne presuditi, ali definitivno utjecati na stvaranje političkog ozračja u zemlji iz koje su otišli.
5. Izložite nam ključne stavke svog programa u kratkim crtama, uz poseban osvrt na hrvatsko iseljeništvo.
Ljudi koji se odluče vratiti u Hrvatsku i doprinositi, bilo znanjem ili investicijama, moraju biti izostavljeni od oporezivanja. Mirovine im ne smiju biti duplo oporezivane. Ukoliko su ih stekli u nekoj drugoj zemlji, a žele svoj mir pod stare dane pronaći u Hrvatskoj i trošiti taj novac, mirovina im ne smije biti oporezivana u Hrvatskoj. Obavezan vojni rok treba biti za sve one koji imaju ili su stekli hrvatsko državljanstvo, bez obzira gdje se nalaze.
To je ujedno i prilika za djecu iseljenika da se povežu sa svojom djedovinom, nauče jezik i kulturu.
Ukoliko imaju dvojno državljanstvo, što je danas sve rjeđe, služenje vojnog roka bi trebalo sporazumno regulirati sa drugom zemljom.
O kandidatkinji
Aurora Weiss već više od dva desetljeća gradi uglednu karijeru u novinarstvu i diplomaciji. Svoje obrazovanje započela je u Obrtničkoj školi za primijenjenu umjetnost i dizajn u Zagrebu, gdje je studirala kiparstvo. Potom je stekla diplomu iz filma, televizije i novih medija na PolyVERN-u u Zagrebu. Akademski put nastavila je s diplomama prvostupnice (BA), magistre (MA) i doktorice znanosti (PhD) iz psihologije i filozofije na Sveučilištu Sedona te dodatnim studijem međunarodnih odnosa na Diplomatskoj akademiji u Beču. Svoju stručnost upotpunila je studijem novinarstva na Sveučilištu u Beču i tečajem na prestižnom Central St. Martinsu u Londonu.
Osim formalnog obrazovanja, Weiss se posvetila i specijalizaciji u području očuvanja kulturne baštine kroz program Ministarstva vanjskih poslova SAD-a i UNESCO-a od svibnja do studenog 2016. godine. Tečno govori engleski, njemački, nizozemski i hrvatski te aktivno uči francuski. Svojim bogatim jezičnim i akademskim znanjem vješto se snalazi u složenim međunarodnim pitanjima. Piše na više jezika i djeluje globalno, obrađujući teme od borbe protiv terorizma do vanjske politike, čime dokazuje sposobnost bavljenja izazovnim temama s regionalnim i svjetskim odjekom.
Kao novinarka, Weiss je radila za renomirane medijske kuće poput Nove TV, HRT-a, Večernjeg lista, 24 sata i Kleine Zeitunga. Nakon pridruživanja Mreži Balkanskog istraživačkog novinarstva (BIRN), usmjerila se na ključna pitanja koja pogađaju regiju. Kao istraživačka novinarka za BBC i izvjestiteljica Ujedinjenih naroda za InDepthNews, dodatno je učvrstila svoj status vrhunske stručnjakinje.
Savjetnica je za međunarodne odnose i sigurnost u kabinetu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske. Ova pozicija potvrđuje njezinu stručnost u upravljanju izazovima međunarodne diplomacije i sigurnosti, kako na regionalnoj, tako i na globalnoj razini.
Duboko je patriotski nastrojena prema hrvatskim i europskim vrijednostima. Strastveno se zalaže za regulaciju ilegalne migracije i zaštitu vanjskih granica EU-a. Smatra kako je očuvanje tih granica ključno ne samo za nacionalnu sigurnost, već i za očuvanje demokratskih načela, ljudskih prava i društvene kohezije koje čine temelj europskog identiteta. Njezin pristup promiče uravnotežene imigracijske politike koje istovremeno poštuju humanitarne obveze i osiguravaju stabilnost lokalnih zajednica.
Kao dio svog humanitarnog angažmana, Weiss se zalaže za prava žrtava nuklearnog oružja u ime Ujedinjenih naroda, uz podršku vlada Japana, Kazahstana, Austrije i SAD-a, potvrđujući svoju predanost rješavanju humanitarnih posljedica takvih politika. Članica je i radne skupine NATO-ovog Partnerstva za mir, što svjedoči o njenom kontinuiranom doprinosu stabilnosti i suradnji u regiji.
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.
