Ususret predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj, uredništvo Croatians Onlinea pokreće serijal članaka s ciljem da Hrvatima u iseljeništvu približi kandidate i njihove izborne programe.
Svima koji su do sada najavili kandidaturu, uputili smo pet istih pitanja kako bismo saznali njihove stavove o temama koje su od posebnog interesa za Hrvate izvan domovine, uključujući pravo glasanja, služenje vojnog roka, dvostruko oporezivanje i porez na mirovine. Odgovore koje smo zaprimili objavljujemo abecednim redom prema prezimenima kandidata.*
Prof. dr. sc. Branka Lozo ugledna je hrvatska znanstvenica i profesorica u trajnom zvanju na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te majka petero djece. Svoju kandidaturu za predsjednicu Republike Hrvatske objavila je kao predstavnica političke stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO). Pod sloganom “Biram dom” u svom programu ističe da joj je želja Hrvatsku vratiti Hrvatima.
U nastavku pročitajte što nam je gospođa Lozo rekla o ključnim pitanjima koja zanimaju hrvatsko iseljeništvo.
1. Trenutno su neki Konzulati Republike Hrvatske preopterećeni u smislu količine posla, te se u njima mjesecima ne može dobiti sastanak. Slijedom toga, smatrate li da naša država ima dovoljno konzularnih predstavništva i zaposlenika u Konzulatima s obzirom na to, ali i s obzirom na sve veću zainteresiranost za državljanstvo Republike Hrvatske?
Republika Hrvatska s jedne strane u nekim zemljama nema dovoljan broj Konzularnih ureda, dok s druge strane ima Veleposlanstva – Ambasade u brojnim zemljama. Nesrazmjer je vrlo uočljiv kada se imaju u vidu osnovne djelatnosti veleposlanstava, a to su predstavljanje Republike Hrvatske u određenoj zemlji, i usluge Hrvatima koji u toj zemlji žive, te potom uspostava što kvalitetnijih trgovinskih, kulturnih i drugih veza sa zemljom domaćinom.
Upravo u tome vidim veliki problem i beskompromisno bih krenula u strukturne promjene. U zemljama u kojima živi mali broj hrvatskih državljana ili potomaka iseljenih Hrvata, ili u zemljama koje su po broju stanovnika male, reducirala bih broj Veleposlanstava, te bih uvela veleposlaničke usluge iz jednog centra – države za više takvih zemalja, uglavnom u Europi.
Što se tiče prekomorskih zemalja, Amerike, Kanade, Južne Amerike i Australije, promjenu bih u najkraćem vremenu uvela upravo u obratnom smjeru. Povećala bih broj Konzularnih službi i ureda tako da svi Hrvati, kojih u tim velikim zemljama ima vrlo mnogo, mogu daleko lakše doći do potrebnih informacija o Hrvatskoj, da mogu jednostavnije riješiti administrativna pitanja, predaju zahtjeva za izdavanje dokumenata, i ostalo.
Također, strogo bih nadzirala da se prestane u Veleposlanstva i konzularne urede zapošljavati stari, isluženi kadar iz komunističkog vremena, već da se u diplomaciji zapošljavaju iskreni domoljubi koji će raditi na dobrobit svoje domovine i njenih građana i potomaka svuda u svijetu.
2. Ukoliko se uvede obvezni vojni rok u Republici Hrvatskoj, trebaju li po Vašem mišljenju djeca hrvatskih iseljenika koja žive u inozemstvu i dobila su hrvatsko državljanstvo, služiti vojni rok u Hrvatskoj?
S obzirom da služenje vojnog roka još nije obavezno u Hrvatskoj, te se tek planira uvesti i to samo za mladiće, moj stav je da bi služenje vojnog roka za djecu iseljenika koji žive u inozemstvu bio dragovoljan, odnosno samo za one koji žele.
3. Kakav je Vaš stav o prijedlogu ministra Primorca da se ne oporezuju povratnici na razdoblje od pet godina te što mislite da je ključ da se (konačno) ratificira Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (Double Tax Treaty)? Osim toga, trebaju li se po Vašem mišljenju umirovljenici povratnici oporezivati na mirovinu stečenu u inozemstvu?
S obzirom na vrlo nepovoljnu demografsku situaciju u Republici Hrvatskoj, zbog gotovo masovnih iseljavanja cijelih mladih obitelji i niskog prirodnog prirasta stanovništva, neophodno je poticati hrvatske državljane da se vrate živjeti i raditi u Hrvatsku. S tim u vezi zalagala bih se da “grace” period, odnosno razdoblje oslobađanja od poreza iznosi i do 10 godina od useljenja u Hrvatsku.
Dvostruko oporezivanje bi se žurno trebalo onemogućiti, odnosno riješiti ugovorima sa svim zemljama, po principu da se porez plati samo jednom, po mom mišljenju u zemlji u kojoj je ostvaren prihod.
Po mom mišljenju, umirovljenike se ne bi trebalo oporezivati na stečenu mirovinu u drugim zemljama, nakon što se vrate živjeti u Hrvatsku.
4. Smatrate li da hrvatski iseljenici, iako ne žive u Hrvatskoj, trebaju glasati na izborima. Zašto?
Da, smatram da bi svi hrvatski državljani trebali imati pravo glasa bez obzira gdje žive. Također, zalagala bih se za omogućavanje dopisnog, odnosno digitalnog glasovanja.
Razlog zbog kojeg imam ovakav stav je činjenica da izvan Hrvatske živi više Hrvata nego u domovini, te bi omogućavanjem glasanja ti Hrvati imali izraženiji osjećaj pripadnosti svojoj matičnoj domovini, znali bi da i oni imaju utjecaj na unutarnje političko uređenje Hrvatske, pa bi se možda i u većem broju odlučili da se jednom presele živjeti u Hrvatsku.
Ovako, bez prava glasanja, njima se stvara osjećaj odbačenosti, kao da ih se želi što prije u cijelosti odcijepiti od domovine. Zalažem se za uspostavu što bliskijih veza između domovinske i iseljene Hrvatske.
5. Izložite nam ključne stavke svog programa u kratkim crtama, uz poseban osvrt na hrvatsko iseljeništvo.
Zalažem se za jačanje suvereniteta Republike Hrvatske s naglaskom na očuvanje granica od ilegalnih migracija i na svaki drugi način.
Nadalje, zauzimam se za “kroatiziranje” hrvatske, svih njenih institucija, odnosno pročišćavanje od duha komunističkog vremena koji se danas u Republici Hrvatskoj osjeća u svim segmentima života, od politike, obrazovnog sustava, kulturnih institucija, dopuštanjem i financiranjem ideja “Srpskog svijeta”, i ostalo.
Želja mi je Hrvatsku vratiti Hrvatima, vratiti ponos hrvatskim građanima, osloboditi ih svega što im “povija kralježnicu”. Donijela bih Deklaraciju o zločinima Josipa Broza Tita i zabranila da ni jedna ulica niti trg u Hrvatskoj ne nosi njegovo ime i da se istraže svi zločini komunističkog vremena.
Zalažem se za jačanje vojne spreme hrvatskih mladića u obaveznom vojnom roku od 4 mjeseca ili više, obaveznog za mladiće i dobrovoljnog za djevojke. Također se zalažem i za jačanje profesionalne vojske i vraćanje SAD-a kao strateškog vojnog partnera.
Različitim mjerama propagirala bih povratak raseljenih Hrvata u domovinu i njihovog ulaganja u gospodarstvo, industrijske pogone, obrtništvo. Svima kojima je to potrebno, omogućila bih učenje hrvatskog jezika – supružnicima i potomcima. Olakšala bih im integraciju u škole i na druge načine. Porezne olakšice za povratnike trajale bi barem 10 godina. Za Hrvate koji žive u drugim zemljama otvorila bih Konzularne službe i urede, kao što sam već objasnila. Pojačala bih rad hrvatskih profesora u školama u inozemstvu i strogo bih pazila da se predaje hrvatski, a ne srpski jezik. Isto bih primijenila i na sveučilištima.
Želim zaustaviti prodor ideja rodne ideologije koja se vrlo otvoreno promiče od vrtićke dobi djece na dalje, te bih kazneno gonila sve odgovorne za operativnu “promjenu” spola jer se radi o trajnom i bespovratnom sakaćenju djece.
Zalažem se za gospodarski razvoj zemlje, za razvoj poljoprivrede i prehrambenu neovisnost zemlje, za energetsku neovisnost, za očuvanje prirodnih bogatstava i dostojan život umirovljenika i siromašnih.
Iskoristila bih predsjednički utjecaj da privolim Papu da proglasi bl. Alojzija Stepinca svetim.
O Branki Lozo
Prof. dr. sc. Branka Lozo, redovita profesorica u trajnom zvanju i znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, djevojački Vodopija, rođena je 1. studenog 1961. godine u Zagrebu gdje je po završetku Klasične gimnazije diplomirala, magistrirala i doktorirala na Grafičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnica je Rektorove nagrade za ak. god. 1984/85.
Znanstveno usavršavanje provodila je tijekom izrade doktorske disertacije na Laboratory of Forest Products Chemistry na Helsinki University of Technology, te na Institutu PFI na Norwegian University of Science and Technology u Trondheimu kao stipendist Europske fondacije za znanost. Po završetku doktorske disertacije provela je ak. god. 2006/07 kao gostujući znanstvenik na Naravoslovnotehniškoj fakulteti Sveučilišta u Ljubljani, te se usavršavala na Centre Technique du Papier u Grenoble-u.
Osim na matičnoj instituciji predaje i na doktorskom studiju Sveučilišta u Ljubljani. Dobitnica je sveučilišne nagrade za izvođenje nastave na engleskom jeziku 2011. godine. Bila je mentorica za ukupno četiri obranjene doktorske disertacije, od kojih dvije na engleskom jeziku, te jedne na Sveučilištu u Ljubljani.
Bila je voditeljica projekta „Inovativni grafički materijali“, kao i voditeljica dva bilateralna znanstvena projekta, sa Slovenijom i s Njemačkom. Bila je predstavnica Hrvatske u 6 međunarodnih projekata COST, od kojih je za jedan COST projekt bila predstavnica Grant Holdera za matičnu instituciju. Tijekom radnog vijeka omogućila je zapošljavanje troje mladih istraživača, znanstvenih novaka, za dvoje priskrbljujući sredstva iz inozemnih suradničkih institucija Bumaga i IGT Testing Systems iz Nizozemske.
Bila je članica Matičnog odbora za područje tehničkih znanosti, te članica Vijeća tehničkog područja Sveučilišta u Zagrebu.
Za međunarodnu udrugu „Iarigai“ obavlja dužnost Glavnog tajnika od 2015. godine nadalje. Bila je članica Upravnog odbora europske udruge „Efpro“ od 2015. do 2019. godine.
Bila je General Chair kongresa NIP/Printing technology 2014. godine u Philadelphiji u organizaciji IS&T, te Publication Chair 2013. godine u Seatllu, za koje angažmane je dobitnica nagrade „The Society for Imaginng Science and Technology Service Award“ 2015. godine.
Bila je gostujuća urednica za časopis JIST – Journal for Imaging Science and Technology od 2015. godine, te je članica uredničkog odbora časopisa Cellulosa si Hartie od 2009. godine nadalje i časopisa Acta Graphica od 2009. do 2015. godine. Urednica je 5 zbornika radova sa znanstvenih skupova, te je članica programskih odbora za 20-ak međunarodnih kongresa.
Potpredsjednica je stranke Dom i nacionalno okupljanje. Sa suprugom ima petero djece.
*U trenutku slanja pitanja predsjedničkim kandidatima, svoju kandidaturu je najavilo jedanaest osoba. Kandidatima koji su se kasnije uključili, pitanja će biti naknadno dostavljena.
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.
