Kako je izgledao Split prije više od 150 godina, što su putnici bilježili o Zadru i Šibeniku, kako su se ljudi odijevali i što se jelo u dalmatinskim gradovima dok su ondje živjeli naši pradjedovi? Upravo je ta znatiželja Brendana Westona odvela u desetke starih putopisa i na kraju do knjige “Time Traveler’s Guide to Dalmatia”. U razgovoru za Croatians Saturday Live otkrio je kako je od običnog pitanja “kako je ovo mjesto izgledalo nekad?” nastao vodič kroz Dalmaciju 19. stoljeća.
Brendan Weston nema hrvatske korijene, no Hrvatska mu je s godinama postala mnogo više od još jedne zemlje koju je posjetio. Dalmaciju je obilazio više puta, a što je više vremena provodio u njezinim starim gradovima, to ga je sve više počelo zanimati kako su ista mjesta izgledala prije stotinu ili stotinu i pedeset godina. Upravo iz te znatiželje nastala je knjiga “Time Traveler’s Guide to Dalmatia”, zamišljena kao putopisni vodič koji čitatelja vraća u 19. stoljeće i omogućuje mu da današnje dalmatinske gradove pogleda očima ljudi koji su ondje stvarno putovali prije nekoliko generacija.
Od nekoliko starih knjiga do pravog putovanja kroz vrijeme
Weston je u početku samo tražio putopise na engleskom jeziku koje su pisali stranci koji su posjećivali Dalmaciju. No ubrzo je, kako kaže, “upao u zečju rupu” i otkrio čitav gotovo zaboravljeni svijet ljudi koji su tijekom 19. stoljeća putovali tim prostorom i zapisivali što su vidjeli. Među njima su bili studenti, arhitekti, špijuni, pustolovi i, kako ih sam opisuje, “divlji američki milijunaši”. Svaki je na svoj način bilježio gradove, ljude, hranu, običaje i svakodnevni život.
Isprva je Weston te tekstove želio ponovno objaviti samo za sebe, no upravo ga je supruga potaknula da od njih napravi pravi vodič koji bi ljudi mogli nositi sa sobom kroz Dalmaciju. Tako se rodila ideja da čitatelj može sjediti na splitskoj Rivi ili u Zadru i istodobno čitati opis istog mjesta iz vremena kada su ondje živjeli njegovi pradjedovi. “Možete dobiti osjećaj kakvi su ljudi bili, kakva je bila hrana i kako je izgledalo okruženje na istom tom mjestu prije stotinu godina”, objasnio je Weston. U pripremi knjige koristio je online arhive, stare zemljovide i knjižnične zbirke, uključujući i građu koju je proučavao u Nacionalnoj knjižnici u Mađarskoj.
Foto: From the book
U Splitu su prije 150 godina radili nešto što rade i danas
Jedno od najvećih iznenađenja tijekom istraživanja bilo mu je koliko su neki običaji preživjeli gotovo nepromijenjeni. Kao primjer izdvaja britanskog putopisca Andrewa Archibalda Patona, koji je u 19. stoljeću boravio u Splitu za vrijeme karnevala, Velikog tjedna i Uskrsa. Opisao je različite karnevalske balove, ali i neobičan ritual posljednje večeri poklada: u ponoć bi se pojavila pogrebna povorka s lijesom, nakon čega bi sudionici zajedno napustili prostor.
Westona je fasciniralo što sličan prizor postoji i danas. Više od stoljeća i pol poslije tradicija simboličnog “pokopa” karnevala i dalje je dio pokladnih običaja. “Nevjerojatno je vidjeti kulturne stvari koje je netko promatrao prije više od 150 godina, a onda danas možete izaći na ulicu i ponovno ih vidjeti”, rekao je. Upravo takvi trenuci, smatra, najbolje pokazuju koliko povijest nije nešto što postoji samo u arhivima, nego nešto što je u Dalmaciji još uvijek vidljivo u svakodnevnom prostoru i tradicijama.
Iznenadilo ga je i koliko je fizički izgled pojedinih gradova ostao prepoznatljiv. Unatoč ratovima, razaranjima i velikim povijesnim promjenama, dijelovi Splita, Zadra, Šibenika i Dubrovnika i dalje izgledaju dovoljno poznato da bi se, kaže Weston, putnik iz 1850. godine u njima mogao snaći. Dio toga rezultat je očuvanja, a dio pažljive obnove nakon ratnih razaranja. Za Westona je upravo to dokaz snažnog odnosa Hrvatske prema vlastitoj baštini.
Foto: Promo
Zadar i Šibenik udaljeni su sat vremena, a nekada su djelovali kao različiti svjetovi
Knjiga je strukturirana poput klasičnog turističkog vodiča, ali umjesto preporuka za današnje restorane i hotele nudi odgovore na pitanja kako se nekada živjelo. Čitatelj tako za pojedini grad može doznati što se smatralo najvažnijim znamenitostima, kakva se hrana jela, kako su putnici opisivali stanovnike i što se moglo vidjeti na ulicama.
Westona je posebno iznenadila razlika između gradova koji su geografski vrlo blizu. Zadar i Šibenik danas su udaljeni otprilike sat vremena vožnje, no stari putopisi pokazuju da su razlike u odijevanju, pa čak i govoru, nekada bile vrlo izražene. “Odlaskom iz grada u grad mogli ste vidjeti ogromne razlike u načinu na koji su se ljudi odijevali”, ispričao je. Dio tih lokalnih obilježja danas se više ne vidi svakodnevno na dalmatinskim ulicama, ali Weston smatra da su neka od njih zanimljivo sačuvana upravo u hrvatskoj dijaspori kroz folklor, nošnje i običaje.
Knjiga kao početna točka za potomke hrvatskih iseljenika
U “Time Traveler’s Guide to Dalmatia” Weston je uključio materijale iz otprilike 24 različite knjige i autora koji su Dalmaciju posjećivali u različitim razdobljima. Umjesto da prenese cijele putopise, birao je najzanimljivije dijelove o ljudima, hrani, putovanju i svakodnevnom životu. Upravo zato knjigu vidi i kao moguću početnu točku za potomke hrvatskih iseljenika koji žele bolje upoznati mjesto iz kojeg potječe njihova obitelj.
Ako netko, primjerice, pronađe zapis putnika koji je 1859. godine boravio u selu ili gradu njegova pretka, Weston predlaže da nakon toga potraži cijelo izvorno djelo. Mnogi od tih tekstova napisani su dovoljno modernim engleskim da ih današnji čitatelji mogu razumjeti bez većih poteškoća, što ih čini posebno zanimljivima ljudima u dijaspori koji možda ne govore hrvatski. “Možete se na neki način staviti u cipele ljudi koji su tada posjećivali ta mjesta”, rekao je. Najveći problem tijekom rada na knjizi, dodaje, nije bio pronaći dovoljno materijala, nego odlučiti što izostaviti.
Zanimljivo je pritom da Weston sam nije Hrvat. Njegova supruga ima hrvatske korijene, a zajedno danas razmišljaju o tome koje će hrvatske tradicije prenijeti svojoj djeci, koja su još vrlo mala. Božić, Uskrs, karneval i drugi običaji već su dio njihova obiteljskog života, no, kako kaže, tek otkrivaju što će sve sačuvati i prenijeti novoj generaciji. Njegov interes za Hrvatsku tako nije ostao samo na istraživanju prošlosti. Knjigu je nedavno predstavio i na CroatiaFestu u Seattleu, gdje su, kako je rekao u emisiji, rasprodali primjerke koje su donijeli na predstavljanje. Nakon toga put ga je ponovno vodio prema Hrvatskoj.
Westonova knjiga na kraju nije samo zbirka starih zapisa, nego pokušaj da se dva vremena stave jedno uz drugo. Ista kamena ulica, ista crkva, isti trg – ali oči nekog putnika koji je ondje stajao prije 150 godina. Za ljude čije su obitelji upravo iz tih mjesta krenule prema Americi, Kanadi ili drugim dijelovima svijeta, takav pogled može biti i mnogo više od povijesne zanimljivosti: prilika da barem na trenutak zamisle Dalmaciju kakvu su poznavali njihovi preci.
Cijeli razgovor s Brendanom Westonom o knjizi “Time Traveler’s Guide to Dalmatia”, istraživanju starih putopisa i Dalmaciji 19. stoljeća pogledajte u emisiji Croatians Saturday Live na YouTube kanalu Croatians Online.
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.