Razgovarali smo s financijašem koji se iz New Yorka i Amerike, preselio u Zagreb i Hrvatsku. On je Stanko Skok, financijaš i Hrvat koji je još 1992. s roditeljima odselio iz Hrvatske u Ameriku, Texas. Danas, mnogo godina nakon, Skok je uspješan financijaš koji i dalje radi u američkoj tvrtki, ali živi na zagrebačkoj Trešnjevci. S povremenim putovanjima u Ameriku, održava kontakt s tržištem, a kroz razgovor smo ga pitali koje su glavne razlike između New Yorka i Zagreba, o cijenama nekretnina i hrane, o načinu života, ali i što misli o Double Tax Treatyju.
Recite nam više o sebi – gdje živite, koje ste obrazovanje završili, kako izgleda vaš životni put do danas?
Stanko Skok: Rođen sam u Zagrebu i odrastao na Trešnjevci, u šestom razredu osnovne škole 1992. godine preselio sam se s roditeljima u Texas, USA. Bilo je teško sve ostaviti, ali okolnosti su utjecale na razvoj događaja i kroz godine sam se polagano asimilirao u američki život, dok sam i dalje godišnje dolazio na ljetne praznike u Hrvatsku. Obrazovni sustav se razlikovao, Hrvatska klasična osnovna škola koju sam pohađao u to vrijeme bila je daleko zahtjevnija od one u Texasu, ali i Americi općenito. Mislim na količinu predmeta, razinu gradiva i izbornih jezika koji su bili dio nastavnog programa. U USA sve do gimnazije više se pažnje obraćalo na ostvarivanje talenata, kako umjetničkih tako i sportskih, dok su tehnički predmeti bili prilagođeni tadašnjim trendovima vezanim za razvijanje tehnologija i internet programa. Razlike se iskazuju na studiju gdje se u američkom sistemu vidi odskok i počinju se vrednovati usko specijalizirane tehničke nauke, dok su se kod nas možda više cijenili opći stručnjaci šireg područja.
Odlučio sam se vratiti nakon diplomiranog i završenog magisterija ruskog jezika u Hrvatsku 2011. da bih radio kao turistički vodič engleskog i ruskog jezika sljedećih nekoliko godina. Nisam bio zadovoljan sezonskim poslom, tražio sam način da postanem kvalificiran izgraditi profesionalnu karijeru i odlučio sam upisati RIT Croatia, smjer Financije i poslije ZŠEM MBA program, a nakon uspješnog diplomskog u potrazi za poslom odlučio sam potražiti rješenje izvan Hrvatske. Situacija je tada bila puno teža nego danas i mladim obrazovanim ljudima nisu se nudili poslovi u struci, što nas je tjeralo na iseljavanje. Smatrao sam da bih s višom stručnom spremom puno više mogao ostvariti u New Yorku, gdje sam se i odlučio odseliti 2018.
Preselili ste iz New Yorka u Zagreb, koliko dugo ste pripremali povratak?
Stanko Skok: Odlazak u NY je bio isključivo vezan za profesionalni razvoj i stjecanje iskustva, znao sam da ću se vratiti nakon nekoliko godina. Odluka o povratku se prelomila nakon punih 6 godina, kad sam htio više vremena posvetiti privatnom životu. Za to je trebalo naći pravi trenutak, jer selidba nije mala stvar i sve je trebalo pomno isplanirati. Tu sam koristio pomoć prijatelja i roditelja, kako bih mogao stečenu imovinu uzeti sa sobom i dogovorio sam da radim na daljinu koliko je duže moguće. Imao sam generalnu ideju kako sve to izvesti i onda sam čekao, da bi se sve dogodilo vrlo brzo, u tri mjeseca sam odradio selidbu.
Što je presudilo u odluci da dođete iz svjetskog velegrada u glavni grad Hrvatske?
Stanko Skok: Smatram da je bilo vrijeme, kako profesionalno tako i privatno. Kad sam otišao za NYC, cilj mi je bio u to vrijeme razviti profesionalno iskustvo u struci i dati si šansu upoznati život u jednom gradu koji predstavlja više od poslovnog i kultnog središta svijeta. Mnogi podcijene svoje mogućnosti razvoja i napretka prema normama grada, pa tako sam se i ja vrlo brzo suočio s realnošću. Očekivanja su velika, ali je velika i konkurencija na tržištu rada, što može odugovlačiti toliko željeni razvoj godinama. Jednom prilikom mi je poslodavac u ovom gradu rekao: „It is not what you know but who you know“, misleći da se s pravim kontaktom mnoga vrata mogu otvoriti, možda i od odlične firme u kojoj se može steći odlično iskustvo, koje se kasnije može bilo gdje unovčiti. Mislim da je razlog zašto u NYC ima toliko razlike u količini super bogatih i siromašnih, to što uspjeh nikome nije zagarantiran, treba se na tome raditi.
Zašto ste se odlučili za Zagreb, a ne za selo?
Stanko Skok: Rođen sam u Zagrebu i osim obitelji i prijatelja koji su u blizini, radio sam u Zagrebu kroz studentske dane i naviknuo sam se na grad. Načelno bih se osjećao sigurnije započeti raditi u Zagrebu, ali ne bih isključio ni veće gradove na moru.
Što je u Hrvatskoj bolje nego u Americi?
Stanko Skok: U Hrvatskoj ima boljih stvari, može se puno više sa slobodnim vremenom. Život se može popuniti s više sadržaja i aktivnosti, gdje se s količinom godišnjih odmora stigne i dobro provesti. Smatram da se u Americi živi da se radi, dok se u Hrvatskoj radi da se živi.

Bavite se financijama, možete nam odgovoriti što mislite o Double Tax Treatyju između Hrvatske i SAD-a? Koji je vaš stav po pitanju dugog procesa donošenja istog?
Stanko Skok: Duplo oporezivanje između Hrvatske i SAD-a treba ukinuti, koliko znam već je zakon izglasan i treba ga provesti u Američkom kongresu. Na tome radi i Veleposlanica Rayes, koja je na nedavnom sastanku s Senatorom Schumer razgovarala o odobrenju sporazuma.
Osobno smatram da je duplo oporezivanje kontraproduktivno, koristi se za oporezivanje korporativnih dividendi i prihoda. Bilo je puno razgovora o Transatlantskom Sporazumu koji bi SAD i članice Europe primijenili na ekonomskoj i financijskoj suradnji, kao i međunarodnoj suradnji. Kad je sporazum odbačen zbog kompleksnosti, među ostalim i američke birokracije, tada se i duplo oporezivanje trebalo poništiti.
Možete li usporediti životne troškove između New Yorka i Zagreba? Primjerice, razlika u cijeni stanova i kvadrature? Životne navike u stanovima između gradova? Razina sigurnosti življenja u svakom gradu? Koja je razlika u cijeni hrane i kvaliteti hrane?
Stanko Skok: Da, mogu. Naravno, poslije COVID-a cijene su otišle gore – negdje više, drugdje manje, zbog logističkih poremećaja, zapošljavanja, prilagođavanju radu od doma i drugih stvari. Objektivno govoreći NYC uspijeva kontrolirati cijene hrane ilegalnom radnom snagom, gdje se radnici zapošljavaju na crno i na taj način se omogućavaju nešto normalnije cijene prehrambenih proizvoda i hrane. Obrtaj ponude i potražnje koji je veći od uobičajenog drži cijene u balansu u usporedbi s Floridom gdje se voće i povrće naplaćuje i do dva puta više. Cijena hrane NYC i Hrvatske su poprilično jednake, osim što se kod plaćanja u SAD-u obračunava porez i napojnice su obavezne.
Što se tiče nekretnina, NYC je jedan od skupljih gradova SAD-a. Cijena najma kvadrata stana na Manhattanu može iznositi duplo više nego u ostalim kvartovima. Manhattan je kulturno i povijesno središte, cijene su odlučene lokacijom, podrijetlom, prostornim planom tako da se privatne kuće i stanovi prodaju za strmoglavu svotu, ali sam uvjeren da o svemu odlučuju agencije za nekretnine i fondovi koji itekako zarađuju na iznajmljivanju i prodaji. Svaki slobodni apartman ili soba se može pronaći na nekoj od aplikacija ili društvenih mreža, kontakt osobe su uglavnom agenti koji uzimaju proviziju. Ako je ikako moguće, najmoprimac može pokušati zaobići „agents fee” ako direktno kontaktira vlasnika ili kroz nekog poznatog.
Jeste li se preselili konačno u Hrvatsku, ili još uvijek putujete povremenu u Ameriku?
Stanko Skok: S poslom koji omogućuje da dobar dio godine boravim u Hrvatskoj još nisam, ideja je bila postepeni povratak u Hrvatsku, prilagoditi se i onda napraviti preobrazbu. Situacija se po mnogočemu promijenila u Hrvatskoj i Europi, mislim da su napravljeni veliki napredci, koliko sam čuo i od kolega koji se vraćaju iz drugih Europskih država živjeti u Hrvatsku.

Možete li usporediti prihode odnosno plaću u New Yorku i Zagrebu, za isti posao koji vi obavljate?
Stanko Skok: Sigurno su plaće veće u NYC-u, ali smatram da je trošak života isto toliko veći. Najveća razlika je da se originalne ideje, trud i rad daleko više vrednuju i samim time se stvara bolje i pozitivnije okruženje. To znači da čak i ako se ne ostvari uspjeh, bolje je probati i biti poražen u tom pokušaju jer poslije svakog neuspjelog pokušaja se steknu mnoge lekcije. Tržište rada u SAD-u se trudi biti sveobuhvatno, smatram da i država podupire razvoj investicija i djelatnosti, dok od toga društvo u cijelosti napreduje.
Što biste savjetovali našim čitateljima, u vezi selidbe?
Stanko Skok: Savjetovao bih da budu uporni u svojim ciljevima, ali da budu isto tako objektivni i da izdvoje vremena jer proces prilagodbe je u stvari najteži period pun izazova, ali s vremenom postane bolje. Treba biti otvoren, prihvatiti drugačije stvari od onih na koje smo navikli. Gdje god je bio nekakav problem moglo se pronaći rješenje, samo je ponekad trebalo potražiti odgovor na mjestu na koje možda nismo navikli.
Ljudima koji se vraćaju savjetovao bih da iskoriste životnu povratnicu koju izdaje Hrvatski Konzulat u NY i koja oslobađa svu povratnu imovinu od poreza.
Jeste li zadovoljni procesom selidbe i smatrate li da ste pogodili s tim potezom?
Stanko Skok: Mogu reći da, iako proces još uvijek traje. Mnogi mladi ljudi napuste Hrvatsku da bi ostvarili svoj potencijal ili barem si dali priliku da ostvare nešto više od standarda hrvatskog društva. Ja sam jedan od tih s pustolovnim duhom i gdje god otišao, uvijek sam Hrvatsku nosio sa sobom. Za mene je to bio razlog više da ne posustajem u planovima i ucrtanim ciljevima. Život u Americi i Velikoj Jabuci otvara vrata novim izazovima i nagradama, ali razloga za povratak u Hrvatsku je bilo više nego za ostanak u Americi.
Foto: Privatna zbirka
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.