Ususret predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj, uredništvo Croatians Onlinea pokreće serijal članaka s ciljem da Hrvatima u iseljeništvu približi kandidate i njihove izborne programe.
Svima koji su do sada najavili kandidaturu, uputili smo pet istih pitanja kako bismo saznali njihove stavove o temama koje su od posebnog interesa za Hrvate izvan domovine, uključujući pravo glasanja, služenje vojnog roka, dvostruko oporezivanje i porez na mirovine. Odgovore koje smo zaprimili objavljujemo abecednim redom prema prezimenima kandidata.*
Dr.sc. Ivana Kekin, dr. med predsjednička je kandidatkinja političke platforme „Možemo!“ na nadolazećim izborima. Ugledna liječnica i saborska zastupnica za sebe kaže da je kandidatkinja zelene ljevice. Pod sloganom “Predsjednica nove generacije” u svom programu najavljuje da će čuvati ustavne vrijednosti socijalne države i javnog dobra. U nastavku pročitajte što nam je gospođa Kekin rekla o ključnim temama koje se tiču hrvatskog iseljeništva.
1. Trenutno su neki Konzulati Republike Hrvatske preopterećeni u smislu količine posla, te se u njima mjesecima ne može dobiti sastanak. Slijedom toga, smatrate li da naša država ima dovoljno konzularnih predstavništva i zaposlenika u Konzulatima s obzirom na to, ali i s obzirom na sve veću zainteresiranost za državljanstvo Republike Hrvatske?
Smatram da treba napraviti reviziju rada naših veleposlanstava diljem svijeta te uskladiti njihove kapacitete potrebama nove, aktivne vanjske politike. Potrebno je strateški razmotriti otvaranja novih diplomatskih predstavništava u regijama od sve većeg međunarodnog značaja koje je dosadašnja vanjska politika zanemarivala i ojačati njihovu ulogu u gospodarskoj, kulturnoj, znanstvenoj i razvojnoj suradnji kao i u procesima upravljanja migracijama.
2. Ukoliko se uvede obvezni vojni rok u Republici Hrvatskoj, trebaju li po Vašem mišljenju djeca hrvatskih iseljenika koja žive u inozemstvu i dobila su hrvatsko državljanstvo, služiti vojni rok u Hrvatskoj?
Moj stav jest da je Hrvatska ulaskom u NATO profesionalizirala vojsku te da Hrvatskoj nije potreban obavezni vojni rok. Hrvatska ima i dobrovoljni vojni rok, pa svi koji žele mogu i tako služiti. Ulagati se treba u opremanje, bolje plaće i promociju profesionalne vojske, s obzirom da znamo da uvjeti u vojsci nisu dovoljno dobri, a time ni motivirajući za ljude koji imaju afinitete i želje uključiti se u profesionalnu vojsku ili služiti dobrovoljni vojni rok.
3. Kakav je Vaš stav o prijedlogu ministra Primorca da se ne oporezuju povratnici na razdoblje od pet godina te što mislite da je ključ da se (konačno) ratificira Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (Double Tax Treaty)? Osim toga, trebaju li se po Vašem mišljenju umirovljenici povratnici oporezivati na mirovinu stečenu u inozemstvu?
U Sabor je stigao prijedlog zakona kojim se predlaže oslobađanje obveze plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada na rok od 5 godina za one naše sugrađane koji će se vratiti u zemlju nakon što su barem 2 godine neprekidno proboravili u inozemstvu. Vlada to interpretira kao poticaj za povratak u domovinu, dakle kao demografska mjera, no vrlo je upitno kakva će učinak ova mjera u stvarnosti imati. Suštinske demografske mjere su priuštivo stanovanje, dostupnost odgoja i obrazovanja, osobito predškolskog, dostupnost i kvaliteta javnozdravstvenih usluga, kvaliteta obrazovnog sustava, dostupnost kulturnih sadržaja, kao i jednakost prilika na tržištu rada. Oslobođenje obveze poreza na dohodak na rok od čak 5 godina stvorit će samo nove nejednakosti i nepravde.
Što se tiče ratifikacije Ugovora o dvostrukom oporezivanju sa SAD-om, s obzirom da je ugovor potpisan još prije dvije godine, hrvatska Vlada i hrvatska diplomacija u SAD-u trebale bi biti agilnije u bilateralnoj diplomaciji kako bi američka strana konačno provela postupak potvrđivanja Ugovora.
Što se tiče oporezivanja mirovina, umirovljenici koji žive u Hrvatskoj, a stekli su mirovinu u inozemstvu podliježu plaćanju poreza na dohodak u Hrvatskoj, ali naplata poreza ovisi o tome postoji li ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s državom iz koje se isplaćuje mirovina. Smatram da Vlada RH svakako treba uložiti znatan napor da se broj trećih zemalja s kojima Hrvatska još nema ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja svede na nulu. Kao stranka, zalažemo se za sistemsko podizanje svih mirovina u Hrvatskoj, ali i ukidanje oporezivanja mirovina koje se nalaze ispod prosjeka prosječne hrvatske plaće.
4. Smatrate li da hrvatski iseljenici, iako ne žive u Hrvatskoj, trebaju glasati na izborima. Zašto?
S obzirom sa ogroman broj ljudi otišao iz Hrvatske otkad je Plenković na vlasti, za koje još uvijek postoji nada da će se u Hrvatsku vratiti, u tom smislu izmjene Ustava u pogledu tko i kada i gdje može glasati za mene su predmet šire javne rasprave, a moguće i izjašnjavanja građana na referendumu.
5. Izložite nam ključne stavke svog programa u kratkim crtama, uz poseban osvrt na hrvatsko iseljeništvo.
Kao predsjednica RH koristit ću svoju vidljivost i sve dostupne alate da pitanja od javnog interesa i promjene za opće dobro podignem na najvišu političku razinu. Ovo su prioriteti:
Zemlja za dobar život: Suprotstavljat ću se politikama koje produbljuju nejednakosti i brinuti se da ostvarimo ekonomsku, socijalnu i pravnu jednakost građana.
Sigurne od nasilja, slobodne u odlučivanju, jednake u pravima: Inzistirat ću na temi zaštite i sigurnosti žena i njihovih prava. Žene koje prijavljuju nasilje ne smiju biti zbog toga sankcionirane.
Zemlja koja štiti svoje zajedničke i javne resurse: Zalagat ću se za očuvanje javnih dobara – od zdravstvenog i obrazovnog sustava do zaštite pomorskog dobra.
Zemlja sigurnih građana i sigurnih zajednica: Uz strateško ulaganje u vojsku, naglasak ću staviti na zaštitu naših ljudi: na ulaganje u sustave prevencije od poplava, urbanih bujica, na bolju opremljenost vatrogastva i snažniji sustav civilne zaštite.
Hrvatska, zemlja jasnog i dosljednog stava: Fokusirat ću se na stabilizaciju našeg susjedstva, kroz pomoć zemljama regije uđu u Europsku uniju. Hrvatsku ću afirmirati kao zemlju izgradnje mira, zalagati se za prestanak brutalnog ubijanja civila u Gazi, aktivaciju međunarodnih institucija u kažnjavanju odgovornih za ratne zločine, te zabranu izvoza oružja Izraelu.
O Ivani Kekin
Ivana Kekin rođena je 1984. kao drugo dijete u obitelji. Već u trećem razredu osnovne škole znala je da želi studirati medicinu. Odrasla je u Svetom Ivanu Zelini u osmeročlanom domaćinstvu u kojem je samo otac bio zaposlen, dok se majka brinula za obitelj. U Zelini završava osnovnu školu i opću gimnaziju koju pohađa uz stipendiju na temelju odličnog uspjeha i težeg socioekonomskog stanja. Tijekom školovanja radila je razne ljetne poslove, a na obiteljskom je imanju, zajedno s braćom i sestrama, radila na zemlji.
Do kraja srednje škole nije promijenila mišljenje pa 2002. seli u Zagreb i upisuje studij kojeg završava u roku — 2008. godine. Upoznaje 2005. Milu Kekina s kojim započinje vezu. U to vrijeme još studira, a jedini put kada propušta izaći na ispit je zato što Mile u zadnji čas mijenja termin njihovog dejta. Godinu dana kasnije se vjenčaju, a 2007. Ivana rađa sina Vita. Petu i šestu godinu fakulteta ne pauzira, nego redovito pohađa i završava s odličnim uspjehom. 2012. godine Ivana rađa i kćer Mišu.
Nakon stažiranja, polaže državni ispit i, dok čeka natječaj za specijalizaciju, zapošljava se u tvrtki za klinička ispitivanja. 2011. natječe se za specijalizaciju iz neurologije i psihijatrije. Na KBC Zagreb (Rebro) dobila je obje, a odlučuje se za specijalizaciju iz psihijatrije. 2016. polaže specijalistički ispit te od tada vodi grupne i individualne psihoterapije, a 2020. postaje subspecijalistica psihoterapije na Rebru.
Ivana i Mile, petogodišnji Vito i osmomjesečna Miša 2013. odlaze na tri mjeseca u Kanadu gdje se na University of Toronto Ivana bavi znanstvenim istraživanjem. Godine 2018. Ivana doktorira, a njezin je rad proglašen najboljim doktorskim radom te godine pri Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
U siječnju 2016. nakon parlamentarnih izbora učlanjuje se u Novu ljevicu te iste godine sudjeluje na prosvjedu za kurikularnu reformu, Hrvatska može bolje. Godine 2020. prvi put se i formalno politički angažira – kao kandidatkinja na parlamentarnim izborima u 7. izbornoj jedinici. Lista u 7. izbornoj jedinici osvojila je jedno mjesto u Saboru, a Ivana je osvojila 5 % preferencijalnih glasova.
Ulazi u sabor 2021. kao zamjena Radi Borić. Najviše je angažirana oko teme zdravstva: bori se protiv privatizacije, za dostupan i solidaran zdravstveni sustav, gdje sve građanke i građani imaju osiguranu potrebnu zdravstvenu skrb. Posebno se bavila temom mentalnog zdravlja fokusirajući se na djecu i mlade. Glasno je progovorila o ovisnosti o kockanju i ukazivala na nužnost snažnije regulacije kockarnica, kao i na potrebu da se zabrani oglašavanje kockanja na svim razinama. Aktivno je govorila o femicidu i nasilju nad ženama, isticala je nužnost pune ravnopravnosti žena koja se ostvaruje pravom na pobačaj, pravom na adekvatnu zdravstvenu zaštitu, ravnopravnošću na tržištu rada te ravnopravnom zastupljenosti muškaraca i žena u političkom životu.
Predvodila je kampanju Nije dobro za pomorsko dobro koja se protivila HDZ-ovom prijedlogu Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama. Zbog javnog pritiska i isticanja manjkavosti tog prijedloga, uz aktivnu borbu civilnog društva i pobunu brojnih građana koji su potpisali peticiju protiv ovakvog Zakona, u konačnici je usvojena verzija koja sprječava eksploataciju pomorskog dobra za privatne svrhe.
Sudjeluje na lokalnim izborima u Zagrebu 2021. kada je izabrana za predstavnicu u Gradskoj skupštini te postala njezina potpredsjednica. Na parlamentarnim izborima 2024., ovaj put u 1. izbornoj jedinici, izabrana je za zastupnicu u Hrvatskom saboru, a nekoliko mjeseci kasnije, na izborima za Europski parlament osvaja najveći broj preferencijalnih glasova na listi Možemo. Zbog posvećenosti nacionalnoj politici, svoje mjesto prepušta Gordanu Bosancu.
*U trenutku slanja pitanja predsjedničkim kandidatima, svoju kandidaturu je najavilo jedanaest osoba. Kandidatima koji su se kasnije uključili, pitanja će biti naknadno dostavljena.
Foto: Ivana Kekin/Facebook
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.