Dr. Ivo Bach: Muškarci često ignoriraju simptome, a zdravlje krvnih žila važno je i za mozak

Muškarci češće odgađaju odlazak liječniku, zanemaruju simptome i o zdravstvenim problemima govore tek kada oni postanu ozbiljni. Upravo je na to u razgovoru za Croatians Online upozorio vaskularni neurolog dr. Ivo Bach, koji je sa Susan Karlić govorio o Movemberu, prevenciji bolesti, mentalnom zdravlju te povezanosti krvnih žila i rizika od razvoja demencije.

Studeni je mjesec u kojem se dodatna pozornost posvećuje muškom zdravlju, ali i podizanju svijesti o Alzheimerovoj bolesti. U razgovoru sa Susan Karlić dr. Ivo Bach istaknuo je da jedan od najvećih problema kod muškaraca nije nužno nedostatak dostupne medicine, nego navika ignoriranja simptoma i odgađanja pregleda. Posebno je izdvojio obrasce koji su, kako kaže, prisutni i među hrvatskim muškarcima – uvjerenje da se zdravstvene tegobe trebaju “izdržati”, da nema vremena za liječnika ili da je lakše određene probleme jednostavno prešutjeti.

Bach je upozorio da neki problemi koje muškarci smatraju neugodnima ili nevažnima mogu biti rani znakovi ozbiljnijih bolesti. Kao primjer naveo je erektilnu disfunkciju, koja u nekim slučajevima može biti povezana s vaskularnim problemima i pojaviti se prije simptoma bolesti koronarnih arterija. Spomenuo je i važnost kontrole krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi te preventivnih pregleda, uključujući probir za rak debelog crijeva. Njegova je preporuka da zdrava odrasla osoba barem jednom godišnje provjeri osnovne zdravstvene pokazatelje, a učestalost pregleda potom prilagodi vlastitom zdravstvenom stanju. Posebno se osvrnuo i na prehranu, pušenje te kardiovaskularni rizik. Naglasio je da zdrava prehrana ne znači potpuno odricanje od hrane u kojoj ljudi uživaju, nego razumijevanje mjere i dugoročnih posljedica vlastitih navika. Jednostavne stvari poput redovitog mjerenja krvnog tlaka, kretanja i godišnjeg pregleda mogu, kaže, značajno pridonijeti ranijem otkrivanju problema.

“Mnogi muškarci naučeni su sve držati za sebe”

Drugi dio razgovora otvorio je pitanje mentalnog zdravlja. Bach je istaknuo da muškarci često teže govore o problemima i emocijama, što može imati ozbiljne posljedice. Kao primjer naveo je podatke o samoubojstvima u Hrvatskoj, naglašavajući veliku zastupljenost muškaraca među žrtvama. Upravo zbog takvih razlika smatra da obitelj i bližnji trebaju više razgovarati, ali i paziti da pritisak na osobu koja odbija pomoć ne izazove suprotan učinak. Tjelesna i mentalna kondicija pritom nisu odvojene. Redovita tjelesna aktivnost može pomoći kvalitetnijem snu, raspoloženju i smanjenju kardiovaskularnog rizika. Poruka muškarcima, kaže Bach, zapravo je vrlo jednostavna: obratiti pozornost na vlastito zdravlje prije nego što se pojave ozbiljni simptomi, redovito se kretati, zdravije jesti i ne bojati se potražiti liječničku pomoć.

U drugom dijelu razgovora tema je bila Alzheimerova bolest i demencija. Bach je objasnio da Alzheimerova bolest predstavlja jedan od oblika demencije te da, iako genetika igra određenu ulogu, postoje i čimbenici rizika na koje pojedinac može utjecati. Kao vaskularni neurolog posebno je naglasio povezanost zdravlja krvnih žila s funkcijom mozga. Dugogodišnji visoki krvni tlak, visoki kolesterol, pušenje i nedostatak tjelesne aktivnosti ne povećavaju samo rizik od moždanog udara nego mogu pridonijeti i razvoju kognitivnih problema. Bach je naveo da dio slučajeva demencije može biti povezan s promjenjivim čimbenicima rizika, odnosno navikama i zdravstvenim stanjima na koja se može djelovati. Zato smatra da prevencija mora početi mnogo prije prvih problema s pamćenjem. “Trenutak za početak je sada, a ne kada se pojave simptomi”, poručio je pred kraj razgovora.

Kada zaboravljanje postaje razlog za pregled?

Povremeno zaboraviti gdje su ključevi ili zbog čega smo ušli u neku prostoriju, objasnio je Bach, samo po sebi uglavnom nije razlog za paniku. Veći razlog za pozornost postoji kada problemi s pamćenjem počnu utjecati na svakodnevni život – primjerice kada osoba tijekom istog razgovora više puta postavlja isto pitanje ili se počne gubiti na dobro poznatim mjestima. Često su upravo članovi obitelji prvi koji primijete promjene, jer osoba sama ne mora biti svjesna da je nešto već pitala ili zaboravila.

Ako se takvi znakovi pojave, preporučuje razgovor s liječnikom ili neurologom te neurokognitivnu procjenu kojom se može utvrditi početno stanje i pratiti eventualne promjene kroz vrijeme. Pritom je važno isključiti i druge uzroke problema s pamćenjem. Bach je, primjerice, upozorio da depresija ponekad može izgledati poput demencije, zbog čega je liječnički pregled važan prije donošenja bilo kakvih zaključaka. Glavna poruka razgovora bila je da genetika nije jedini čimbenik koji određuje zdravlje u starijoj dobi. Krvni tlak, kolesterol, tjelesna aktivnost, pušenje i druge svakodnevne navike mogu utjecati ne samo na srce i krvne žile nego i na dugoročno zdravlje mozga. Zato Bach poziva gledatelje da o prevenciji ne počnu razmišljati tek kada se pojave simptomi, nego puno ranije.

Cijeli razgovor Susan Karlić s dr. Ivom Bachom pogledajte u emisiji Croatians Saturday Live na YouTube kanalu Croatians Online.

  

Listen to Croatians Online here:

   

  

Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.