Za mnoge Hrvate koji godinama žive u inozemstvu povratak u domovinu ostaje negdje između želje i straha. Ideja postoji, često i vrlo snažna, ali put do stvarnog povratka pun je pitanja: gdje živjeti, kako pronaći posao, kome se obratiti, kako upisati dijete u vrtić, odakle uopće krenuti?
Upravo na tom prostoru između nostalgije i stvarnosti nastala je inicijativa Povratnici.hr, informativna platforma i podcast koje je pokrenuo Josip Papazović, mladi povratnik iz Švicarske. Nakon gotovo pet godina života i rada u uređenom švicarskom sustavu, odlučio je vratiti se u Hrvatsku, ne samo zbog osobnih razloga, nego i s namjerom da iskustvo stečeno vani pretvori u konkretan doprinos zemlji iz koje je potekao.
„Vratio sam se jer vjerujem da, ako želimo promjene u Hrvatskoj, onda ih moramo sami graditi“, kaže Papazović. Ta rečenica ujedno sažima i njegov osobni put i logiku projekta koji danas razvija.
Od života u Švicarskoj do ideje o povratku
Papazović dolazi iz Slavonije, a poput mnogih drugih otišao je u inozemstvo tražeći sigurniju perspektivu. U Švicarskoj je, kaže, upoznao što znači živjeti u sustavu reda, rada i odgovornosti, ali i što znači biti dio dijaspore. Iza stabilnosti i uređenosti ostajao je osjećaj koji novac i standard ne mogu nadomjestiti.
„Kvaliteta života nije samo broj na bankovnom računu. Nedostajali su mi obitelj, jezik i osjećaj pripadnosti.“
Povratak zato nije bio samo emotivna odluka. Bio je i praktična spoznaja da Hrvatska, suočena s iseljavanjem i demografskim padom, treba ljude koji će se vratiti s iskustvom, znanjem i drukčijim pogledom na rad i organizaciju. No povratak, upozorava, nije romantična razglednica. Povratak sa sobom nosi vrlo konkretne prepreke.
„Hrvatska za odmor i Hrvatska za svakodnevni život nisu isto. Birokracija može biti hladan tuš“, kaže.
Upravo je to, dodaje, jedan od glavnih razloga zašto ljudi odgađaju povratak ili ga potpuno odbacuju. Problem su i stanovanje, nesigurnost najma, niske plaće, nedostatak vrtića, neizvjesnost oko zaposlenja i osjećaj da se čovjek, iako se vraća kući, često ponovno mora dokazivati.
Inicijativa nastala iz stvarne potrebe
Povratnici.hr, objašnjava, nije nastao kao apstraktna ideja ni kao još jedan informativni projekt bez dodira sa stvarnim životom. Pokrenuli su ga, kaže, ljudi koji su vrlo jasno prepoznali golem informacijski jaz između institucija i onih koji razmišljaju o povratku.
Zajedno s Marinom Brkanjićem i Dinom Kekezom, Papazović je krenuo graditi platformu koja bi trebala biti most između hrvatskog iseljeništva i sustava u Hrvatskoj.
„Spojili smo snage kako bismo stvorili platformu koja nudi konkretne odgovore, podršku i zajednicu. Želimo biti most koji spaja institucije u Hrvatskoj s našim ljudima u iseljeništvu.“
Osim portala i podcasta, pokrenuli su i udrugu pod istim nazivom. Namjera nije ostati samo na informiranju već razviti mrežu povjerenika diljem Hrvatske koji bi povratnicima pomagali na lokalnoj razini, ondje gdje su prve prepreke često i najveće.
Kad se ljudi vraćaju, ne trebaju obećanja nego rješenja
Papazović pritom ne skriva da su povratnicima potrebne vrlo konkretne mjere, a ne samo simbolične poruke dobrodošlice.
„Ne možete nekome reći da će imati poreznu olakšicu, a da nema siguran prihod svaki mjesec. Ljudima treba rješenje za život, ne samo administrativna mjera na papiru“, kaže.
Zato su u sklopu inicijative osmislili niz projekata koji bi trebali pomoći upravo ondje gdje povratak najčešće zapinje. Među njima su modeli za subvencioniranje prve nekretnine ili najma, pomoć pri zapošljavanju, provjera poslodavaca i kandidata, subvencioniranje selidbe, podrška roditeljima pri plaćanju vrtića i nabavi školske opreme, pa čak i humanitarni programi za obitelji slabijeg imovinskog statusa i djecu bez roditelja.
Dio tih planova još je u fazi razvoja i pilot-projekata, no Papazović naglašava da cilj nije proizvoditi velika obećanja, nego graditi održiv sustav korak po korak. Jedan od prvih konkretnih pomaka već se nazire kroz razgovore s lokalnom jedinicom koja bi povratnicima mogla sufinancirati troškove selidbe do 3000 eura, što bi, kaže, mnogima bio važan signal da nisu prepušteni sami sebi.
Tko se danas vraća u Hrvatsku?
Iskustvo Povratnici.hr-a pokazuje da među onima koji razmišljaju o povratku postoje tri osobito izražene skupine. To su mlade obitelji koje traže sigurnije i smislenije okruženje za odrastanje djece, poduzetnici koji žele kapital i iskustvo stečeno vani uložiti u Hrvatskoj te mladi stručnjaci koji rade na daljinu i žele život organizirati bliže obitelji i vlastitom jeziku.
U toj slici povratnik nije samo netko tko dolazi natrag. On može biti i netko tko otvara posao, stvara nova radna mjesta, povezuje međunarodna iskustva s lokalnim znanjem i tako mijenja sredinu u koju dolazi.
„Povratnici ne uzimaju poslove. Oni stvaraju vrijednost. Često jedan povratak otvori posao koji zaposli deset lokalnih ljudi“, ističe. Kao otac, i sam se suočio s poteškoćama koje prate mnoge mlade obitelji.
„Imamo malu curicu i nemamo mjesto u vrtiću. Kad se vratiš izvana, ti si i dalje stranac, nažalost“.
Ta rečenica možda najbolje pokazuje zašto se pitanje povratka ne može svesti samo na emociju, identitet ili domoljublje. Povratak se lomi na svakodnevici: vrtiću, stanarini, školskom priboru, radnom ugovoru, brzini administracije i osjećaju da sustav (ne)prepoznaje čovjeka koji se vratio. Upravo zato Povratnici.hr pokušava objediniti informacije koje su trenutačno raspršene po različitim institucijama, stranicama i pravilnicima.
„Sve to postoji negdje po portalima i ministarstvima, ali ljudima je to “more informacija” u kojem se ne snalaze. Ljudi se najbolje snađu kad pričaju jedni s drugima“, kaže Papazović.
Između države i ljudi, prostor za stvarni dijalog
Iako jasno zagovara snažnije demografske mjere i sustavniju podršku povratnicima, Papazović naglašava da njegova inicijativa nije politička organizacija. Njezina je uloga, kaže, prije svega povezivanje, zagovaranje i praktična pomoć.
To znači suradnju s lokalnim zajednicama, gradovima i županijama, razvojnim agencijama, Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, poslodavcima i privatnim iznajmljivačima i vlasnicima nekretnina. Drugim riječima, ondje gdje država često djeluje sporo i fragmentirano, Povratnici.hr pokušava biti operativna točka koja spaja ljude, informacije i mogućnosti.
Ambicija je pritom veća od samog portala. Papazović najavljuje stvaranje široke globalne mreže hrvatskih zajednica, od Švicarske do New Yorka i Buenos Airesa, kako bi proces povratka jednog dana bio manje neizvjestan, a više “prirodan”.
„Naš cilj je da povratak u Hrvatsku ne bude iznimka ni pothvat, nego prirodan i jednostavan proces“, poručuje.
Domovina kao mjesto pripadanja, a ne samo sjećanja
U vremenu kad Hrvatska sve glasnije govori o demografiji, iseljavanju i nedostatku radne snage, priče poput ove otvaraju pitanje koje je veće od jedne inicijative. Može li se povratak prestati promatrati kao privatna avantura pojedinca i postati dio ozbiljne društvene strategije?
Papazović vjeruje da može, ali samo ako se povratnicima pristupi ozbiljno, bez romantiziranja i bez birokratske distance. Za sve koji Hrvatsku i dalje nose kao mjesto kojem pripadaju, njegova je poruka jednostavna:
„Hrvatska nije samo mjesto na koje dolazite na odmor. To je mjesto kojem pripadate. Mi smo ovdje da gradimo most za vaš povratak. Hajdemo zajedno graditi budućnost domovine.“
Foto: Privatna arhiva
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.