Ususret predsjedničkim izborima u Republici Hrvatskoj, uredništvo Croatians Onlinea pokrenulo je serijal članaka s ciljem da Hrvatima u iseljeništvu približi kandidate i njihove izborne programe.
Svima koji su do sada najavili kandidaturu, uputili smo pet istih pitanja kako bismo saznali njihove stavove o temama koje su od posebnog interesa za Hrvate izvan domovine, uključujući pravo glasanja, služenje vojnog roka, dvostruko oporezivanje i porez na mirovine. Odgovore koje smo zaprimili objavljujemo abecednim redom prema prezimenima kandidata.*
Filozofkinja i bioetičarka Marija Selak Raspudić nezavisna je kandidatkinja za predsjednicu Hrvatske. Nagrađivana znanstvenica, sveučilišna profesorica i saborska zastupnica u izbornu utrku ulazi sa sloganima “više od karaktera” i “Marija za Hrvatsku”. U svom programu ističe da će inzistirati na zaštiti prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske i raditi na jačanju njihovih zajednica.
U nastavku pročitajte što nam je rekla o ključnim temama koje zanimaju hrvatsko iseljeništvo.
1. Trenutno su neki Konzulati Republike Hrvatske preopterećeni u smislu količine posla, te se u njima mjesecima ne može dobiti sastanak. Slijedom toga, smatrate li da naša država ima dovoljno konzularnih predstavništva i zaposlenika u Konzulatima s obzirom na to, ali i s obzirom na sve veću zainteresiranost za državljanstvo Republike Hrvatske?
Upoznata sam s tom situacijom i to nikako nije dobro. Baš su mi se nedavno naši kanadski iseljenici žalili da suradnja s Hrvatskom nikad nije bila lošija i da se osjećaju potpuno zapostavljeno. Naš politički prioritet mora biti poticanje naših iseljenika na povratak i snažniju suradnju s Hrvatskom. Zbog toga im vrata naših konzulata uvijek trebaju biti maksimalno otvorena.
Nažalost, zbog političkih odnosa između predsjednika Vlade i predsjednika države hrvatska diplomacija jako pati, jednako kao i ugled Hrvatske u svijetu i to je potrebno hitno mijenjati. Kao potpuno nezavisna predsjednica inzistirat ću da se konzulati ojačaju posebno u onim državama u kojima tradicionalno postoji velika hrvatska iseljenička zajednica.
Vrijeme je da Hrvatska shvati koliko bogatstvo leži u njezinim iseljenicima, koji su nas i povijesno zadužili, posebice prilikom Domovinskog rata, i da svoje političke napore usmjeri prema jačanju suradnje s iseljeništvom, umjesto privlačenja strane radne snage koja se puno teže integrira u naše društvo.
2. Ukoliko se uvede obvezni vojni rok u Republici Hrvatskoj, trebaju li po Vašem mišljenju djeca hrvatskih iseljenika koja žive u inozemstvu i dobila su hrvatsko državljanstvo, služiti vojni rok u Hrvatskoj?
Republika Hrvatska regulirala je obveze novaka koji imaju hrvatsko državljanstvo, a žive u inozemstvu, i to posebno za one s dvojnim državljanstvom. To je uređeno hrvatskim Zakonom o obrani i pripadajućim pravilnikom kojim se uređuje vođenje evidencije vojnih obveznika i izvršavanje vojne obveze, a među ostalim ovisi i o načinu na koji je ta osoba pristupila vojnom roku u matičnoj zemlji ukoliko ima dvojno državljanstvo.
Ne čini mi se da zasad postoji snažnija namjera uključivanja djece hrvatskih iseljenika u obavezno služenje vojnog roka, međutim želim podsjetiti da su veliki obol obrani Hrvatske dali i naši iseljenici i njihova djeca jer su mnogi od njih ostavili svoj tadašnji dom i sigurnu egzistenciju te stali na crtu štititi Hrvatsku od velikosrpske agresije. To je pokazalo da se ljubav prema domovini doista transgeneracijski prenijela na djecu mnogih naših iseljenika i to je nešto što svakako treba njegovati.
3. Kakav je Vaš stav o prijedlogu ministra Primorca da se ne oporezuju povratnici na razdoblje od pet godina te što mislite da je ključ da se (konačno) ratificira Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država (Double Tax Treaty)? Osim toga, trebaju li se po Vašem mišljenju umirovljenici povratnici oporezivati na mirovinu stečenu u inozemstvu?
Svaka inicijativa za poticanje na povratak hrvatskih iseljenika je dobrodošla. Što se tiče Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i Sjedinjenih američkih država, činjenica je da je veliki neuspjeh hrvatske diplomacije da taj ugovor još uvijek nije ratificiran. To Hrvatsku čini jedinom državom članicom EU-a koja nema takav ugovor na snazi sa SAD-om što hrvatsko gospodarstvo čini manje konkurentnim u međunarodnom okruženju.
Ratifikacija tog ugovora bit će jedan od prioriteta mojih diplomatskih napora kao Predsjednice Republike i vjerujem da ćemo to ostvariti već u prvoj godini mandata.
Glede oporezivanja mirovina, osobno se zalažem da se ukine oporezivanje svih mirovina ne samo onih koje su stečene u inozemstvu, a moj aktualni saborski zastupnički klub upravo je ovih dana to i predložio povodom rasprave o novom krugu reforme poreznih zakona.
4. Smatrate li da hrvatski iseljenici, iako ne žive u Hrvatskoj, trebaju glasati na izborima. Zašto?
Svi hrvatski državljani moraju imati jednaka prava pa i pravo glasa na izborima. Interes svake razborite države, posebice one sa snažnim demografskim problemima, sigurno je držati na okupu sve njezine državljane i motivirati ih da sudjeluju u njezinim političkim procesima s perspektivom povratka u Hrvatsku. S obzirom da je naša dijaspora u mnogim krajevima rasuta po zemlji kako bi se to pravo doista moglo realizirati u praksi potrebno je omogućiti elektroničko i/ili dopisno glasovanje.
5. Izložite nam ključne stavke svog programa u kratkim crtama, uz poseban osvrt na hrvatsko iseljeništvo.
Snažno ću se zalagati da povezivanje svih hrvatskih ljudi bude strateški cilj hrvatske državne politike. Inzistirat ću na zaštiti prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske i raditi na jačanju njihovih zajednica. Jačat ću i gospodarsku suradnju s Hrvatima izvan Republike Hrvatske i poticati povratak hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. U tom smislu, želim naglasiti da već i sada, kao saborska zastupnica, aktivno radim na poboljšanju položaja Hrvata izvan Republike Hrvatske. Tako je moj saborski klub nedavno predložio Vladi i Saboru da se u pogledu Središnjeg registra stanovništva koji će se ustrojiti u narednim godina, Hrvatima izvan Republike Hrvatske na dobrovoljnoj osnovi omogući upis podataka o njihovom prebivalištu. Nažalost ta je inicijativa odbijena od vladajućih stranaka, ali mi ćemo nastaviti raditi na toj i na drugim inicijativama jer je i u interesu Republike Hrvatske da ostvaruje tješnji kontakt sa svojim iseljeništvom.
Viziju predsjednice kakva treba Hrvatskoj razložila sam u sedam točaka: 1) Nezavisna predsjednica kao jamac stabilnosti državne vlasti, 2) Vrhovna zapovjednica vojske koja je u službi naroda, a ne stranaka, 3) Predsjednica koja štiti građanske slobode, pri čemu se zalažem za jačanje predsjedničkih ovlasti kroz mogućnost veta, 4) Predsjednica s integritetom koja dostojanstveno predstavlja Hrvatsku u svijetu, 5) Predsjednica koja se konkretno bori za prava Hrvata izvan Hrvatske, 6) Suvremena predsjednica koja se hvata u koštac s novim sigurnosnim izazovima, 7) Predsjednica koja razumije što muči građane i dosljedno zagovara njihova prava.
Uz navedena područja u kojima predsjednica Republike Hrvatske ima izravne ovlasti, kao nositelj izravnog legitimiteta i glas s posebnom težinom u hrvatskoj javnosti, snažno ću zagovarati sljedeću viziju Hrvatske:
Hrvatska kojoj je demografsko pitanje prioritet
Hrvatska koja sustavno pristupa problemima osoba starije životne dobi
Hrvatska koja demokratizira ključne političke institucije
Hrvatska koja prepoznaje društvenu i gospodarsku vrijednost obrazovanja
Hrvatska koja zna odgovoriti na izazove implementacije umjetne inteligencije
Hrvatska koja se brine o mentalnom zdravlju
Hrvatska koja štiti opće i javno dobro
Hrvatska u kojoj je stanovanje priuštivo
Hrvatska koja kontrolira uvoz strane radne snage i sprječava ilegalne migracije
Hrvatska koja se skrbi za ranjive društvene skupine
Hrvatska koja ne opterećuje dodatno porezima građane, nego porezno rasterećuje i građane i poduzetnike.
Hrvatska na čelu države treba predsjednicu koja će prije svega biti razborita i odgovorna, koja neće kalkulirati i sjediti na dvije stolice, koja će se voditi interesom Domovine, a ne stranačkom ili vlastitom dobrobiti, koja će krize rješavati, a ne ih svojim djelovanjem stvarati. Stvaranje i obrana neovisne Hrvatske veliko je postignuće generacije naših roditelja. Na našoj je da odigramo ‘drugo poluvrijeme’ i stvorimo bolju, pravedniju i radosniju Hrvatsku koja će opravdati sve žrtve koje su za nju podnijete. Tom sam cilju posvećena i za njega sam se spremna boriti.
O kandidatkinji
Marija Selak Raspudić rođena je 14. ožujka 1982. godine u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju. Diplomirala je 2007. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studij filozofije i hrvatskog jezika i književnosti. Tijekom studija primala je državnu stipendiju, a u ak. god. 2006./2007. provela je zimski semestar u Bratislavi radeći na diplomskom radu kao CEEPUS-ova stipendistica.
Od travnja 2004. do listopada 2005. godine radila je na Televiziji Z1 kao spiker-voditelj, a zatim kao urednik vlastite emisije iz područja kulture. Od studenog 2007. do srpnja 2008. godine radila je kao voditeljica Odjela za odnose s javnošću Olympic Internationala d.o.o. Nakon rada u odnosima s javnošću, 2008. godine zapošljava se kao novinarka I suradnica na scenariju u emisiji „Navrh jezika“ Hrvatske radiotelevizije.
Ak. god. 2008./2009. upisala je poslijediplomski doktorski studij iz filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U veljači 2010. godine zaposlena je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu kao znanstvena novakinja. 11. lipnja 2013. godine obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Ljudska priroda i nova epoha“ te stekla akademski stupanj doktorice znanosti iz znanstvenog područja humanističkih znanosti, polje filozofije.
U kolovozu 2013. godine prelazi u status znanstvene novakinje – više asistentice. U znanstveno zvanje znanstvene suradnice izabrana je 16. siječnja 2014. godine, a 21. siječnja 2015. godine izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje i na radno mjesto docentice u području humanističkih znanosti, polje filozofija, grana ontologija. U zvanje više znanstvene suradnice izabrana je 21. lipnja 2019. godine, a u zvanje izvanredne profesorice 4. studenog 2020. godine.
Za knjigu Ljudska priroda i nova epoha dobila je godišnju nagradu Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika mladim znanstvenicima i umjetnicima u 2014. godini. Održala je niz javnih predavanja te sudjelovala u HRT-ovoj emisiji Peti dan gdje je komentirala aktualna društvena, kulturna i politička zbivanja. Piše redovite stručne kolumne u rubrici Bioetika u Liječničkim novinama, a povremeno objavljuje osvrte i u drugim medijima.
Od 22. srpnja 2020. godine djelovala je kao nezavisna zastupnica u Hrvatskom saboru unutar Kluba zastupnika Mosta te je bila predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova i članica Odbora za prostorno uređenje i graditeljstvo. U aktualnom, jedanaestom sazivu Hrvatskog sabora, koji je konstituiran 16. svibnja 2024. godine, djeluje kao nezavisna zastupnica i članica Kluba nezavisnih zastupnika.
*U trenutku slanja pitanja predsjedničkim kandidatima, svoju kandidaturu je najavilo jedanaest osoba. Kandidatima koji su se kasnije uključili, pitanja će biti naknadno dostavljena.
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.
