17 studenoga, 2026

Antonija Tušek

Mirena Bagur Amerikancima približila Martinje: „Ideja je bila povezati moje dvije zemlje”

Masterclass Croatian Premium Winea spojio je kušanje vina s pričama o hrvatskim običajima, gastronomiji i obiteljima koje stoje iza vinskih etiketa. Okupljenima se obratio i hrvatski veleposlanik u SAD-u Pjer Šimunović.

Zašto mošt na Martinje dobiva kumove, tko za stolom smije držati zdravicu i kako profesionalno kušanje vina završi obiteljskom večerom? Odgovore na ta pitanja američkoj je publici približila Mirena Bagur, suosnivačica tvrtke Croatian Premium Wine Imports, na virtualnom masterclassu održanom 11. studenoga povodom Martinja. Uz supruga i poslovnog partnera Wina Burkea, koji je vodio kušanje i predstavljao karakteristike vina, Bagur je sudionike provela kroz vinorodne krajeve sjeverne i istočne Hrvatske. Program na engleskom jeziku, uz medijsko partnerstvo Croatians Onlinea, povezao je četiri vina s lokalnim jelima, običajima i iskustvima iz hrvatskih vinarija, približavajući publici i ljude i krajeve iz kojih ta vina dolaze.

Susret je otvorio hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim Američkim Državama Pjer Šimunović, govoreći o ulozi vina u predstavljanju Hrvatske. Istaknuo je da se u Veleposlanstvu poslužuju isključivo hrvatska vina, koja se gostima daruju i kao uspomena na susret s hrvatskom kulturom. Uz osvrt na njihovu kvalitetu i prepoznatljivost, podijelio je i osobnu priču: na Martinje mu, rekao je, posebno nedostaje gemišt, spoj bijelog vina i gazirane mineralne vode koji povezuje s običajima sjeverne Hrvatske. Prisjetio se druženja uz mlado vino, naglasivši da takve proslave okupljaju prijatelje, dobru hranu i lokalne tradicije.

Foto: Canva

Od krštenja mošta do četiri različita vinska izraza

Bagur je potom objasnila običaj simboličnog krštenja mošta, jedan od najprepoznatljivijih dijelova proslave Martinja. U šaljivom pučkom obredu sudjeluju „biskup” i kumovi, dok mu dijalekt, pjesma i zdravice daju poseban karakter. Američkoj je publici približila i Križevačke štatute, pravila ponašanja u društvu okupljenom uz vino. Za stolom su postojale podijeljene uloge, znalo se tko vodi druženje i kada se nazdravlja, a običaji dobrodošlice služili su povezivanju domaćina i gostiju. Razgovor je obuhvatio i tradicionalnu martinjsku gusku te suvremene načine obilježavanja blagdana, od događanja koja povezuju šetnje vinogradima i kušanje vina do proslava među Hrvatima u Americi.

Vinsko putovanje počelo je sauvignonom blancom iz Međimurja. Burke je opisao njegovu svježinu, aromatičnost i mogućnosti sljubljivanja s hranom, dok je Bagur predstavila dio međimurske gastronomske baštine, uključujući bučino ulje, sireve, meso iz tiblice i međimursku gibanicu. Sljedeća postaja bio je Ilok, uz traminac Iločkih podruma, čije su cvjetne i začinske arome otvorile razgovor o kombiniranju vina s izraženijim okusima hrane, poput kulena, fiš-paprikaša i čobanca. Posebnu pozornost privukla je Graševina Kuvlakhe vinarije Krauthaker iz Kutjeva, jantarno vino koje pokazuje drukčije lice poznate sorte. Na njegovu je primjeru objašnjeno kako produljeni kontakt s kožicama grožđa bijelom vinu daje izraženiju strukturu i tanine. Kušanje je zaključeno crnim cuvéeom vinarije Enosophia iz Feričanaca, uz razgovor o njegovu karakteru i posluživanju uz mesna jela.

Foto: Canva

Iza vinskih etiketa stoje obiteljske priče

Razgovor o sortama i aromama pratile su uspomene na susrete s hrvatskim vinarima. Bagur i Burke prisjetili su se posjeta vinariji Krauthaker, gdje je profesionalno kušanje brojnih vina spontano preraslo u obiteljsku večeru. Za stolom su se okupili članovi obitelji, a gostima je susret ostao u sjećanju upravo zbog neposrednosti i gostoprimstva. U razgovor se uključio i sudionik koji je bio s njima na tom putovanju, podijelivši vlastiti doživljaj večeri. Takve su priče publici približile svakodnevicu vinarija i pokazale koliko doživljaj nekog vina može biti povezan s ljudima koje upoznajemo i mjestima koja posjećujemo.

Bagur je objasnila i odakle dolazi njezin interes za tradiciju. Plesala je folklor u rodnom Metkoviću, a potom i u Zagrebu, dok se njezin otac, etnokoreograf, bavio prikupljanjem i proučavanjem običaja, nošnji, glazbe i plesova. Ta ju je obiteljska poveznica potaknula da se posveti i običajima vezanima uz vinogradarsku godinu te ih uključi u predstavljanje hrvatskih vina. Kulturni dio programa upotpunio je glazbeni prilog udruge Tambura Club Zagreb iz Markuševca, pripremljen uz Hrvatsku bratsku zajednicu. U završnom razgovoru sudionici su podijelili iskustva s putovanja hrvatskim vinskim regijama, posjeta podrumima i druženja uz lokalnu hranu.

Govoreći o osnivanju tvrtke Croatian Premium Wine Imports, Bagur je sažela osobni motiv koji stoji iza njezina posla: „Ideja je bila povezati moje dvije zemlje”, rekla je, misleći na Hrvatsku i Sjedinjene Američke Države. Sudionike je pozvala da o hrvatskim vinima razgovaraju s prijateljima te da u trgovinama i restoranima pitaju jesu li dostupna. Takav interes, naglasila je, pomaže hrvatskim vinarima neovisno o tome tko njihova vina uvozi ili distribuira.

Cijeli masterclass potražite na Spotifyju:



  

Listen to Croatians Online here:


   
  

Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.