Višnja maraška za Zadrane nikada nije bila samo voće, baš kao što Maraschino nije samo liker. Iza njega stoje stoljeća povijesti, trgovine, proizvodnje i obiteljskih priča, ali i industrija koja je u jednom trenutku Zadar učinila jednim od najvažnijih europskih središta proizvodnje likera. O toj manje poznatoj strani zadarske povijesti novinarka Croatians Online Iman Louise Rozga razgovarala je s Igorom Županićem iz razvoja i marketinga Maraske, koji je otkrio kako je jedna mala dalmatinska višnja postala proizvod poznat od Londona i Pariza do Sjedinjenih Američkih Država.
Razgovor je donio niz zanimljivih povijesnih detalja, priča o proizvodnji i izvozu, ali i odgovor na pitanje zašto Zadrani Maraschino i danas doživljavaju kao dio vlastitog identiteta. U nastavku izdvajamo tek dio razgovora, dok cijelu priču možete poslušati u podcastu Croatians Online.
Jedan od najzanimljivijih podataka iz razgovora vraća priču više od šest stoljeća unatrag. Prema Županiću, prvi poznati pisani trag o maraški u Zadru datira iz 1399. godine. U dokumentu sačuvanom u zadarskom arhivu spominje se naziv “arbore marascum”, u sklopu javnobilježničke isprave povezane s područjem današnjih Kolovara. Dokument su tijekom istraživanja povijesti maraške pronašli stručnjaci sa Sveučilišta u Zadru, čime je potvrđeno koliko dugo ova višnja pripada lokalnom prostoru.
Županić objašnjava kako se i danas smatra da maraška upravo u Dalmaciji postiže najbolju kvalitetu ploda, a posljednjih dvjestotinjak godina posebno je povezana s Ravnim kotarima i Zadrom. Klima, tlo, bura i maestral stvorili su uvjete u kojima je ova sorta postala ne samo poljoprivredna kultura nego i temelj čitave industrije. Upravo je razvoj zadarskih destilerija učinio marašku sirovinom iz koje će nastati jedan od najpoznatijih hrvatskih likera. Prijelomna godina u povijesti Maraschina bila je 1768., kada je Francesco Drioli u Zadru pokrenuo proizvodnju likera u obliku koji se približava onome što danas poznajemo. Županić ističe da je Drioli tijekom sljedećih desetljeća uspio Zadar snažno pozicionirati na europskoj trgovačkoj karti. Maraschino je stizao do Londona i Pariza, a među kupcima se spominju i engleska kraljevska obitelj te Napoleon.
Koliko je ta industrija bila razvijena najbolje pokazuje podatak da se na relativno malom prostoru zadarskog poluotoka u jednom razdoblju nalazilo između 30 i 40 destilerija. Županić je to slikovito usporedio sa Silicijskom dolinom današnjice – mjesto na kojem se koncentriraju znanje, proizvodnja i ljudi koji razvijaju isti sektor. Zadarski likeri nisu bili namijenjeni samo lokalnom tržištu; velik dio proizvodnje izvozio se, a Maraschino je postao toliko vezan uz grad da je Zadar u europskoj popularnoj kulturi bio prepoznat upravo kao mjesto njegove proizvodnje.
Zašto je boca Maraschina opletena šašem?
Jedan od najprepoznatljivijih detalja Maraschina njegova je tradicionalno opletena boca, no ona izvorno nije nastala iz marketinških razloga. Kako je Županić objasnio, boca se počela oplétati radi zaštite tijekom transporta, kada su se staklene boce na dugim kopnenim putovanjima često razbijale. Praktično rješenje s vremenom je postalo jedan od najprepoznatljivijih elemenata identiteta proizvoda. Ta se tradicija u Maraski čuva i danas. Opletanje jedne boce traje otprilike dvadeset minuta do pola sata, a posao se i dalje obavlja ručno. Zanimljivo je i da se šaš danas nabavlja iz Baranje jer ga je, dijelom i zbog klimatskih promjena, sve teže pronaći na područjima gdje se tradicionalno koristio. Time ono što na prvi pogled izgleda kao detalj ambalaže zapravo postaje živa veza s poviješću proizvodnje.
Posebno zanimljiv dio razgovora bio je opis samog procesa proizvodnje. Maraschino se ne radi jednostavnim potapanjem višanja u alkohol. Maraška se nakon berbe mora vrlo brzo obraditi, potom se odvaja koštica, plod prolazi kroz fermentaciju i maceraciju, a nakon toga kroz destilaciju. Paralelno se obrađuju i listovi višnje maraške, koji se također maceriraju i destiliraju. Tek spajanjem destilata ploda i lista, uz dodatne sastojke i odležavanje, nastaje konačan proizvod.
Upravo zbog tog složenog procesa Županić Maraschino opisuje kao jedan od najsloženijih hrvatskih tradicionalnih proizvoda te naglašava važnost oznake “Zadarski Maraschino”. Njegov način proizvodnje i geografsko podrijetlo regulirani su pravilima koja ga razlikuju od brojnih drugih proizvoda koji se u svijetu prodaju pod nazivom maraschino.
Foto: Maraska
Piće koje su Zadrani pretvorili u kulturu: PT
Jedan od danas najprepoznatljivijih zadarskih spojeva je PT – pelinkovac i tonik. Županić kaže kako je kombinacija nastala u zadarskim barovima tijekom druge polovice 20. stoljeća, a recept je jednostavan: približno četvrtina pelinkovca i tri četvrtine tonika, uz krišku limuna. Upravo je ta kombinacija s vremenom postala dijelom zadarske svakodnevice i ljetne kulture grada.
Zanimljivo je da je taj lokalni običaj dobio i međunarodno priznanje. Prema Županiću, Pelin Tonic u limenci 2025. godine osvojio je zlatnu medalju u Londonu te 99 od mogućih 100 bodova u kategoriji ready-to-drink koktela. Za njega to nije samo priznanje Maraski, nego i Zadranima koji su desetljećima prije osmislili kombinaciju koju danas piju i ljudi daleko izvan grada.
Maraska u Americi više od pola stoljeća
Za publiku Croatians Online posebno je zanimljiva veza Maraske i Sjedinjenih Američkih Država. Županić procjenjuje da su proizvodi Maraske na američkom tržištu prisutni najmanje pedesetak do šezdesetak godina. Posebno su bili zastupljeni Maraschino, Sherry Brandy i šljivovica, a snažnije tržište razvilo se na američkoj istočnoj obali, uključujući New York i Pennsylvaniju. No jedan od najvažnijih proizvoda za američko tržište danas uopće nije liker. Riječ je o koktel-trešnjama, od kojih, prema Županićevim riječima, gotovo cjelokupna proizvodnja završava u SAD-u. Maraska u njihovu sirupu koristi koncentrat višnje maraške, čime proizvod dobiva okus koji se razlikuje od izrazito slatkih i umjetno obojenih koktel-trešanja kakve se često mogu pronaći na američkom tržištu. Upravo snažna američka kultura koktela otvara prostor za daljnji rast zadarskog brenda u SAD-u.
Županić je tijekom razgovora otkrio i kako za američko tržište postoje daljnji planovi, iako o detaljima zasad nije želio govoriti. Na pitanje o mogućnosti otvaranja Maraskine trgovine u New Yorku nije zatvorio vrata toj ideji, tek je uz osmijeh poručio da bi se možda jednog dana doista mogla ostvariti.
“Maraschino je piće koje je Zadar stavilo na kartu”
Na samom kraju razgovora Iman Louise Rozga pitala je Županića što njemu osobno predstavlja Maraschino. Njegov odgovor možda najbolje sažima cijelu priču. “Maraschino je piće građanstva, kulture stola i piće koje je došlo iz Zadra i stavilo Zadar na kartu”, rekao je Županić, dodajući kako mu je posebno važno što ima priliku raditi s proizvodom tako duboko povezanim s identitetom grada. Od prvog zapisa o maraški iz 1399. godine, preko desetaka zadarskih destilerija i europskih kraljevskih stolova, do koktel-barova New Yorka, priča o Marasci istodobno je priča o Zadru, ljudima koji su desetljećima čuvali znanje i proizvodnji koja je preživjela ratove, promjene država i tržišta.
Cijeli razgovor poslušajte u podcastu Croatians Online i otkrijte kako su Maraschino, Pelinkovac, Orahovac i kultni zadarski PT postali dio mnogo veće priče o gradu, tradiciji i hrvatskom proizvodu koji već desetljećima putuje svijetom.
Croatians Saturday LIVE pratite na našem Youtube kanalu:
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.