Nakon godina čekanja i političkih zastoja, sporazum koji bi mogao promijeniti financijsku svakodnevicu tisuća Hrvata u Americi i investitora s obje strane Atlantika ulazi u završnu fazu – ali ključna odluka još uvijek nije donesena.
Nakon dugog razdoblja neizvjesnosti, porezni odnosi između Republike Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država konačno se približavaju raspletu. Najnoviji i ujedno najvažniji korak dogodio se u travnju 2026. godine, kada je u Dubrovniku, na marginama Summita Inicijative triju mora, potpisan Protokol o izmjenama postojećeg sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Protokol su potpisali američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw i hrvatski ministar financija Tomislav Ćorić, čime je otvoren put da se sporazum, zajedno s ovim izmjenama, uputi američkom Senatu na ratifikaciju. Time je ovaj dugo očekivani sporazum prvi put dobio realnu šansu da stupi na snagu.
Iako se na prvi pogled radi o tehničkoj dopuni, Protokol ima dalekosežne posljedice jer usklađuje sporazum s modernim američkim poreznim pravilima i zahtjevima zakonodavnog procesa u Sjedinjenim Državama. Njime se dodatno preciziraju uvjeti pod kojima porezni obveznici mogu koristiti pogodnosti sporazuma, osobito kroz stroža pravila o stvarnoj poslovnoj aktivnosti, čime se želi spriječiti zlouporaba i korištenje umjetnih struktura isključivo radi poreznih olakšica. Istovremeno, uvodi se jasniji i funkcionalniji sustav izbjegavanja dvostrukog oporezivanja kroz priznavanje poreznih kredita za poreze plaćene u drugoj državi, što je posebno važno za pojedince i kompanije koji posluju između Hrvatske i SAD-a. Protokol također potvrđuje načelo jednakog poreznog tretmana, ali uz zadržavanje ključne karakteristike američkog sustava, odnosno oporezivanja svojih državljana na globalni dohodak.
Kako bismo razumjeli značaj ovih izmjena, potrebno je vratiti se u 2022. godinu kada je u Washingtonu potpisan prvi porezni sporazum između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. Sporazum su tada potpisali hrvatski ministar financija Marko Primorac i američka ministrica financija Janet Yellen, čime je Hrvatska napokon uklonila dugogodišnji nedostatak u odnosu na ostale članice Europske unije, koje već imaju takve sporazume sa Sjedinjenim Državama. Očekivanja su bila velika jer se vjerovalo da će sporazum brzo stupiti na snagu i donijeti konkretne koristi kroz smanjenje dvostrukog oporezivanja, niže poreze po odbitku i veću sigurnost za ulaganja.
Međutim, unatoč tom optimizmu, sporazum nikada nije aktiviran. Glavni razlog leži u američkom zakonodavnom procesu koji zahtijeva odobrenje Senata s dvotrećinskom većinom. Upravo je taj korak često najzahtjevniji, budući da porezni sporazumi u Sjedinjenim Državama nerijetko zapinju zbog političkih okolnosti koje nemaju izravne veze s njihovim sadržajem. Hrvatsko-američki sporazum tako je ostao u svojevrsnom zakonodavnom zastoju, bez mogućnosti primjene u praksi.
U tom kontekstu, Protokol iz 2026. godine predstavlja ključni pomak. Njime su uklonjene tehničke i zakonodavne prepreke koje su do sada sprječavale ratifikaciju, čime je sporazum prvi put dobio realnu šansu za konačno usvajanje. Ipak, unatoč tom napretku, sporazum još uvijek nije na snazi. Da bi postao operativan, potrebno je da ga američki Senat formalno odobri, nakon čega slijedi potvrda u Hrvatskoj i razmjena diplomatskih obavijesti između dviju država. Tek tada sporazum može stupiti na snagu i početi se primjenjivati.
Za građane, posebno za brojne Hrvate koji žive u Sjedinjenim Američkim Državama ili se planiraju vratiti u Hrvatsku, važno je razumjeti što ovaj sporazum stvarno znači. I nakon njegovog stupanja na snagu američki državljani ostat će obvezni plaćati porez na globalni dohodak, što je temeljno načelo američkog poreznog sustava. Sporazum neće ukinuti tu obvezu, ali će omogućiti da se porezi plaćeni u jednoj državi priznaju u drugoj, čime se smanjuje ili u potpunosti eliminira dvostruko oporezivanje. U praksi to znači da će, primjerice, mirovine i investicijski prihodi često biti predmet oporezivanja u obje države, ali uz mehanizme koji sprječavaju dvostruko plaćanje poreza na isti prihod.
Za poslovne subjekte sporazum donosi veću sigurnost i jasnoću u poslovanju između dviju država. Očekuje se smanjenje poreza po odbitku na dividende, kamate i autorske naknade, kao i preciznija pravila za oporezivanje međunarodnih transakcija. Istovremeno, stroža pravila o stvarnoj poslovnoj aktivnosti znače da će poduzetnici morati jasno dokazati da njihove strukture imaju stvarnu ekonomsku svrhu, a ne samo poreznu funkciju.
U ovom trenutku ključni faktor ostaje američki Senat. Ako proces ratifikacije prođe bez većih zastoja, sporazum bi mogao stupiti na snagu krajem 2026. godine, s primjenom od 2027. godine. Ipak, dosadašnja praksa pokazuje da su kašnjenja moguća, pa je realno očekivati da bi puna primjena mogla započeti i tek 2028. godine.
Zaključno, porezni sporazum između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država nikada nije bio bliže realizaciji nego danas. Potpisivanje Protokola u Dubrovniku označava prijelomni trenutak koji je uklonio ključne prepreke i otvorio put prema konačnom usvajanju. Ipak, dok ne prođe posljednja faza u američkom zakonodavnom procesu, sporazum ostaje u fazi očekivanja. Za sve one koji žive, rade ili ulažu između dvije države poruka je jasna: promjene dolaze, ali još uvijek nisu stupile na snagu.
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.