U dvorištu Kačićeve 7, nedaleko od zagrebačkog Britanskog trga, prije nekoliko mjeseci otvorena je nova knjižara izdavačke kuće Sandorf. No njezina priča nije sasvim tipična: polovicu od približno šest tisuća knjiga čini engleski antikvarijat, a velik dio naslova u Zagreb je stigao kombijem iz Amsterdama. U razgovoru za Croatians Online Ivan Sršen govorio je o tome zašto je kao mali neovisni izdavač odlučio otvoriti drugačiju knjižaru, o dugoročnom poslu izdavaštva te o vlastitom romanu koji kroz svakodnevni život progovara o generacijama koje je obilježio rat.
Ideja o knjižari nije nastala preko noći, ali prostor u kojem se danas nalazi pojavio se gotovo slučajno. Sršen je, kaže, od početka znao da se mali neovisni izdavač teško može natjecati s velikim knjižarskim sustavima na najprometnijim lokacijama u središtu Zagreba. Upravo zato, ako će ikada otvoriti vlastitu knjižaru, ona je morala ponuditi nešto što drugdje ne postoji. Odgovor je pronašao u engleskom antikvarijatu, odnosno rabljenim knjigama na engleskom i drugim stranim jezicima. Kada je upoznao vlasnika prostora u Kačićevoj, koji je nakon obnove zgrade tražio novu namjenu za njega, dogovor je pao gotovo odmah. “Bitno je nekako slijediti osjećaj, ali uvijek imati plan već pripremljen”, sažeo je Sršen taj splet okolnosti.
Četiri tisuće knjiga iz Amsterdama stigle su kombijem u Zagreb
Odluka da se otvori engleski antikvarijat bila je jednostavniji dio posla. Trebalo je, međutim, pronaći dovoljno knjiga. U knjižari ih danas ima oko šest tisuća, a približno polovicu čine naslovi na engleskom jeziku. Većinu njih Sršen je nabavio u Amsterdamu, uz pomoć prijatelja Nizozemca koji je radio s tamošnjim antikvarima i trgovcima rabljenim knjigama. Njih dvojica dogovorili su sastanke s prodavačima, obilazili skladišta i podrume, pregovarali o cijenama, a na kraju se u Zagreb vratili kombijem punim otprilike četiri tisuće knjiga. “To je bila jedna avantura, ali nužna da bismo mogli otvoriti knjižaru što prije”, ispričao je Sršen. Tako je ono što je počelo kao ideja o knjižari drukčijoj od ostalih vrlo brzo postalo prostor u kojem se Sandorfova izdanja nalaze uz tisuće rabljenih stranih naslova.
Za hrvatsku dijasporu takav koncept može biti posebno zanimljiv. U razgovoru se otvorilo i pitanje što preporučiti ljudima hrvatskog podrijetla koji žele kroz književnost bolje upoznati Zagreb, bez obzira na to čitaju li hrvatski ili im je engleski bliži. Sršen je među autorima izdvojio Nadu Gašić, čije su knjige snažno vezane uz Zagreb i njegove kvartove. Posebno je spomenuo roman “Voda, paučina”, odnosno njegovo englesko izdanje “Water Spider Web”, kao i noviji roman “Kutija od školjki”. Gašić, istaknuo je, pripada autorima kroz čije se knjige Zagreb ne pojavljuje samo kao kulisa nego kao jedan od ključnih protagonista priče.
Osim na Youtube, pratite nas i na Spotifyju gdje možete poslušati ovaj razgovor naše Maje Adžije i Ivana Sršena:
Roman o generaciji kojoj je povijest prekinula planove
Sršen u razgovoru nije govorio samo kao izdavač i knjižar nego i kao pisac. Njegov prozni prvijenac “Skela”, koji je napisao početkom svojih dvadesetih, danas postoji i u engleskom izdanju. Roman se vraća generacijama koje su odrastale krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih te njihovom iskustvu raspada Jugoslavije i Domovinskog rata. Posebno ga je zanimala razlika između vlastite generacije, koja je tijekom rata prolazila kroz tinejdžerske i formativne godine, i nešto starijih ljudi koje je rat zatekao upravo u trenutku kada su trebali početi graditi odrasli život, karijeru i obitelj. Inspiraciju je pronalazio i među prijateljima svoga starijeg brata, promatrajući kako su se krajem osamdesetih i početkom devedesetih njihovi životi naglo mijenjali. “Dogodio se jedan prekid i zanimalo me što se dalje s tim ljudima zbivalo”, objasnio je.
“Skelu” pritom ne vidi kao knjigu koja čitatelju pokušava objasniti povijest Hrvatske. Mnogo mu je bliža ideja “antropologije običnog života” – promatranja velikih povijesnih promjena kroz svakodnevicu, osjećaje, mjesta i odnose ljudi koji su ih proživjeli. Zagreb je u romanu snažno prisutan kroz konkretne lokacije i život grada, dok je forma bliža kraćem romanu sastavljenom od više glasova i priča unutar priče. Za Sršena je riječ prije svega o pokušaju da se zabilježi osjećaj jednog vremena i promjena koje su zahvatile kolektivnu percepciju stvarnosti.
“Izdavaštvo je jako dugoročan posao”
Otvaranje knjižare za Sandorf predstavlja i novi korak nakon gotovo dva desetljeća neovisnog izdavaštva. Upravo u toj neovisnosti Sršen vidi jednu od najvećih prednosti: mogućnost da se program gradi slobodnije, da se objavljuju knjige za koje urednici vjeruju da imaju vrijednost i da se ponekad ulazi u projekte čiji se rezultat neće vidjeti odmah.
Nova knjižara, kaže, već donosi novu publiku koja prije možda nije prepoznavala Sandorf kao izdavača, nego je poznavala tek pojedine njihove najčitanije naslove. Sada na jednom mjestu može vidjeti nekoliko stotina izdanja nastalih tijekom godina. “Izdavaštvo je jedan jako dugoročni posao i nešto predviđati od danas do sutra nezahvalno je”, rekao je Sršen. Financijski uspjeh, dodaje, rijetko je trenutačan, ali sloboda neovisnog izdavača omogućuje stvaranje programa prema vlastitom uredničkom uvjerenju.
Važnim smatra i sustav potpore kvalitetnim izdavačkim projektima koji omogućuje da hrvatska neovisna izdavačka scena zadrži razinu i otvori prostor novim generacijama urednika, prevoditelja, knjižara i ljudi iz humanističkih područja. Na pitanje hoće li dio tih poslova jednoga dana zamijeniti umjetna inteligencija, odgovorio je da je na globalnoj razini svakako vidi kao prijetnju, ali posebno naglašava važnost rada na malom jeziku poput hrvatskoga. Dok se knjižara tijekom razgovora polako punila kupcima, postalo je jasno da je Sandorfov novi prostor već počeo živjeti upravo onako kako su njegovi osnivači zamislili – kao mjesto u kojem se susreću izdavaštvo, književnost, strani jezici i ljudi koji još uvijek žele fizički pretraživati police u potrazi za knjigom koju možda nisu ni znali da traže.
Cijeli razgovor iz knjižare Sandorf koji je snimila Maja Adžija,u Kačićevoj 7, pogledajte u emisiji Croatians Saturday Live na YouTube kanalu Croatians Online.
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.