d

The Point Newsletter

    Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error.

    Follow Point

    Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.

    Spomen ploča u čast vrujskim praljama

    U neka stara vremena rublje se pralo na potocima ili rijekama, a u spomen praljama u mjestu Vruja nadomak Podgore postavljena je spomen ploča. Prigodnim programom, pričama o praljama iz ovoga mjesta, potomci nekadašnjih pralja vratili su se u daleku prošlost kad nije bilo perilica za rublje već se odjeća prala ručno. Zato je pranje rublja nekada davno bio dugotrajan i naporan posao, koji su u nizu drugih obavljale isključivo žene.

    Prvi dan se prljava roba stavljala u drvenu bačvu, kacu tzv. parenicu, i tu se na neki način, parila noć i dan.

    Parenica se pravila od velike šuplje vrbove klade ili nekog drugog mekanog drveta uz strogu pažnju da to drvo ne pušta boju, i bilo je vrlo važno drvo iznutra «izoblati» da bude ravno i da ne dere robu. Kako je odjeća naših starijih bila od konoplje ili lana mogla se prati na taj način, za razliku od današnje odjeće.

    Rublje bi se zatrpalo sa svih strana, a zatim dobro prosijanim pepelom posulo po robi i zalilo vrelom vodom. Pokrilo bi se nekim jačim platnom i drvenim poklopcem, koji bi se dobro uglavio na kraju, a počesto se na njega stavljao i kamen. Tako to stoji dan i noć da spoj pepela i vode( u nekim našim krajevima to zovu i lug, lušija), omekša prljavštinu rublja. Strogo se pazilo i na odabir pepela, nije mogao biti od bilo kojeg drveta, i morao je biti pomno prosijan i očišćen. Nije bilo omekšivača, ali roba je bila i mekana i bijela. Koliko je pepeo važio kao izvrstan deterdžent, ali i kao šampon, sjetit će se naši stariji koji su prali kosu, osobito ako su imali perut, pepelom. Kazu da je pranje kose pepelom bilo dosta efikasno.

    Drugi dan se rublje vadilo iz parjenice. Žene su robu za pranje stavljale u drveno korito koje bi na glavi nosile do rijeke ili potoka, gdje bi ju ručno prale. Osim toga, nosile su tkz. „peraču“, dasku, drvenu ili limenu rifljaču, drveno postolje na koje bi stavljale robu, drvene palice i pratljaču. Žene bi išle grupno prati robu kako bi im taj težak posao, kroz priče, šale i pjesmu prošao lakše i brže.

    Jedno od perila, mjesta na kojem se prala odjeća je Vrulja kod Podgore, a sada nekadašnje perilo krasi spomen ploča, u čast svim praljama Vruje.



      

    Listen to Croatians Online here:


       
      

    Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.