Articles for tag: kate bošković, lijepa naša dalmacija, lucija dević, marinko biškić

[AUDIO ON SPOTIFY] Ante Matijević: Tekst za “Srce bilo” napisao sam nakon utakmice prije 20 godina

Nova epizoda podcasta “Lijepa naša Dalmacija” vodi nas u Kostanje. Ojdanin gost je Ante Matijević, svestrani umjetnik i pjesnik iz ovog malog mjesta u srcu stare Poljičke republike. Autor je libreta za mjuzikl Mila Gojslavić te scenarija za film Heroina, posvećenim kostanjskoj junakinji. Njegova pjesma “Srce bilo” u izvedbi Tea Brajčića i klape “Pasika” prije godinu dana ugledala je svjetlo dana. Podcast uređuje i vodi Ojdana Koharević.

[AUDIO ON SPOTIFY] Iva Niemčić: Lastovski poklad je nominiran za listu UNESCO-a!

Knjiga “Uvooo! Eviva nam kumpanija, poša nam je alavija! – etnografija Lastovskoga poklada” uvodi nas u vrijeme maškara, mačkara, fašnika, poklada…O ovoj vrijednoj knjizi, koja je dovela i do nominacije stoljetnog lastovskog običaja za listu UNESCO-a, ekskluzivno za Croatians Online govore autori Joško Ćaleta i Iva Niemčić te urednice Marina Blagaić Bergman i Maja Rešić. Podcast uređuje i vodi Ojdana Koharević.

[AUDIO ON SPOTIFY] Dina Jakšić Pavasović: Devedeset posto radova izvozimo, najviše u Ameriku

Dina Jakšić Pavasović je bračka umjetnica i doktorica umjetnosti. Potječete iz klesarske obitelji s dugom tradicijom, cijela obitelj je i danas u umjetnosti, a većina njihovih radova putuje u Ameriku. U programu Croatians Onlinea govorila je o umjetnosti stvaranja u bračkom kamenu i svojoj prvoj ljubavi slikarstvu, a prisjetila se i oslikavanja odjeće za našu divu Josipu Lisac.

Ante Ćaleta za Croatians Online: “Sljedeće godine ćemo ugostiti Hrvate iz Rumunjske!”

U novoj epizodi podcasta “Lijepa naša Dalmacija” gostovao je Ante Ćaleta, voditelj splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika. Govorio je o projektima kojima nastoje približiti iseljenike Domovini, a pred kraj razgovora otkrio nam je i jednu ekskluzivnu vijest – Split će nagodinu ugostiti najstariju hrvatsku nacionalnu manjinu iz Rumunjske, koja na prostoru Karaševa egzistira već gotovo 600 godina! Poslušajte u nastavku.