Uoči 29. Dalmatinske šansone u Šibeniku, koja se održava 21. i 22. kolovoza, novinarka Croatians Onlinea Gordana Škugor razgovarala je s umjetničkom direktoricom festivala Tommi Mischell o ovogodišnjem programu, velikoj produkciji koja stoji iza dviju festivalskih večeri, budućnosti hrvatske glazbe te povezivanju domovine i dijaspore kroz kulturu. Mischell je istaknula kako se festival priprema mjesecima te da posljednji dani prije njegova početka donose završne probe cijelog orkestra, izvođača i produkcijskog tima.
Tommi Mischell Dalmatinsku je šansonu preuzela prije nekoliko godina, nakon što je i sama godinama bila povezana s festivalom kao kantautorica i izvođačica. Kako je objasnila u razgovoru, odluka o preuzimanju tako zahtjevne produkcije bila je mnogo više od poslovnog poteza. Budući da sa svojom obitelji živi u Philadelphiji, organizacija festivala podrazumijeva rad između Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država, ali joj je istodobno omogućila da sve više vremena provodi u domovini. Upravo je taj projekt, kaže, postao svojevrsna prekretnica za njezinu obitelj i dodatno približio želju za češćim boravkom, a možda jednog dana i povratkom u Hrvatsku. Glazba je pritom sastavni dio njezina života od najranijeg djetinjstva. Odrasla je u glazbenoj obitelji, sama se godinama bavila glazbom, a preuzimanje festivala vidi kao prirodan nastavak tog životnog puta.
Tradicionalno, Dalmatinska šansona sastoji se od dvije različite festivalske večeri. Prva je posvećena osobi koja je ostavila snažan trag u hrvatskoj glazbi, dok druga donosi natjecateljski program. Ovogodišnja prva večer bit će posvećena šibenskom pjesniku Krsti Jurasu, čiji su stihovi ostali dio kolektivne glazbene memorije Dalmacije i Hrvatske. Publika će kroz poznate pjesme i nove izvedbe ponovno čuti dio njegova bogatog stvaralaštva.
Druga večer bit će natjecateljska te će na jednom mjestu okupiti etablirane izvođače, klape, ali i mlađe glazbene snage. Mischell je otkrila da je na festival pristiglo oko 120 skladbi, što je izbor finalista učinilo posebno zahtjevnim. Velik broj kvalitetnih prijava, prema njezinim riječima, pokazuje koliko interesa za festival još uvijek postoji. Organizatori pritom pokušavaju pronaći ravnotežu između izvođača koje dugogodišnja publika već poznaje i novih imena kojima tek treba pružiti priliku.
Cijeli razgovor poslušajte na našem Spotifyju:
Tradicija mora otvoriti vrata mladima
Jedna od važnih smjernica festivala upravo je stvaranje prostora za nove generacije. Mischell smatra da očuvanje tradicije ne znači zatvaranje prema suvremenim glazbenim pravcima. Dalmatinska šansona zato nije ograničena samo na jedan strogo definiran glazbeni stil. Na festivalu se mogu čuti dalmatinska pjesma i klapski izričaj, ali i pop balade te elementi rocka. Cilj je njegovati hrvatski jezik i dalmatinski identitet, ali istodobno razumjeti da se mijenjaju i izvođači i publika. Današnje velike glazbene zvijezde također su nekada bile mladi izvođači kojima je netko morao pružiti priliku, zbog čega festival želi biti mjesto na kojem se generacije susreću, a ne razdvajaju.
Jedna od karakteristika na koju su organizatori posebno ponosni jest činjenica da se Dalmatinska šansona izvodi uz potpuno živu glazbu. Na pozornici se nalazi orkestar s više od 20 glazbenika i dirigentom, a izvođenju prethode višednevne intenzivne probe. Nema glazbenih matrica koje bi zamijenile orkestar, a upravo je neposredna emocija živog izvođenja ono što Mischell želi očuvati. Govoreći o sve većoj ulozi tehnologije i umjetne inteligencije, naglasila je da nije protiv digitalizacije i napretka, ali smatra da tehnologija treba služiti ljudima, a ne zamijeniti ono što čovjek može stvoriti i prenijeti publici. Živa izvedba glazbenika i pjevača, istaknula je, pruža emociju i iskustvo koje se ne može reproducirati na isti način putem tehnologije.
Dalmatinska šansona održava se na Trgu Republike Hrvatske u Šibeniku, između povijesne gradske vijećnice i katedrale sv. Jakova. Mischell upravo intimnost prostora smatra jednim od najvažnijih elemenata festivalskog identiteta. Pozornica nije zamišljena kao golema koncertna konstrukcija, već kao dio povijesnog ambijenta grada. Atmosferu koju stvaraju arhitektura, publika, izvođači i živa glazba, kaže, teško mogu u potpunosti prenijeti televizijske kamere ili fotografije – festival treba doživjeti uživo.
Hrvatska dijaspora uključuje se u glasovanje
Posebna novost ovogodišnje Dalmatinske šansone usmjerena je prema Hrvatima izvan domovine. Publika iz cijeloga svijeta moći će putem internetske stranice festivala poslušati pjesme prije održavanja završne večeri te glasovati za svoje favorite. Ideja je, objasnila je Mische, proizašla i iz njezina vlastitog iskustva života u dijaspori. Glazbu i kulturu vidi kao jedan od najjednostavnijih i najljepših načina povezivanja Hrvata bez obzira na to gdje žive. Time festival ne želi samo predstaviti izvođače publici u Šibeniku, već hrvatsku glazbu približiti zajednicama diljem svijeta i istodobno mladim izvođačima omogućiti veću međunarodnu vidljivost.
Poruka dijaspori: Razmišljajte o povratku i svojim korijenima
Na kraju razgovora s Gordanom Škugor, Tommi Mischell posebno se obratila Hrvatima koji žive izvan Hrvatske. Vlastito iskustvo sve češćih dolazaka iz SAD-a u domovinu navela je kao primjer da povratak ne mora uvijek biti nagla i konačna odluka. On može početi češćim boravcima, poslovnim projektima, ulaganjem, povezivanjem s Hrvatskom ili planiranjem povratka nakon umirovljenja. Upravo joj je Dalmatinska šansona omogućila snažnije povezivanje s vlastitim korijenima, a nada se da bi njezina priča mogla potaknuti i druge Hrvate iz dijaspore da razmisle o načinima na koje mogu ponovno izgraditi čvršću vezu s domovinom. Ovaj razgovor nije bio samo najava 29. Dalmatinske šansone, već i priča o glazbi kao poveznici generacija, tradicije i suvremenosti te Hrvatske i njezine dijaspore.
Podcasti
Makarska slavi, Dalmacija pamti: glazbena posveta Zdenku Runjiću i Vinku Coci
Dan grada Makarske i sjećanje na dvojicu velikana dalmatinske glazbe teme su ovotjednog izdanja emisije „Dalmaciji s ljubavlju”. Day Antunović
Podcasti
Sonja Breljak u podcastu „Lijepa naša Dalmacija”: U iseljeništvu je jezik naš zajednički dom
Može li se pronaći mir u tuđini i gdje je dom kada život vežemo uz jednu zemlju, a uspomene uz
Od hrvatskih okusa do Salema i Clevelanda: evo što donosi subotnji Croatians Saturday Live
Gastronomski uspjesi, svjetski rekord iz Istre, sjećanja na Dražena Petrovića i javljanja iz SAD-a obilježit će novo izdanje emisije Croatians
Sport
EUROPSKA NOĆ KONTRASTA: Povijesno slavlje Hajduka u Švicarskoj i maksimirski šok za Dinamo
Nogomet nikada nije bio samo igra, on je puls našeg naroda. Četvrtak navečer donio nam je sve ono zbog čega
Obrazovanje
Sve više potomaka hrvatskih iseljenika uči hrvatski jezik: Rekordnih 147 stipendista stiglo u Zagreb
Hrvatska je ove akademske godine odobrila 700 stipendija za učenje hrvatskoga jezika, a samo u Zagrebu zimski semestar pohađa rekordnih
Sport
Težak poraz Dinama na Maksimiru: NEC slavio 4:2, Kovačević pod sve većim pritiskom
Dinamo je doživio težak poraz u trećem kolu Europske lige. Nizozemski NEC Nijmegen slavio je na Maksimiru rezultatom 4:2, razotkrivši
Događanja
U Zagrebu otvoren osmi DA2 Film Festival: Dvanaest dokumentaraca otkriva priče iza velikih umjetničkih djela
U Zagrebu je svečano otvoreno osmo izdanje DA2 – Zagreb Design, Art & Architecture Film Festivala, koji do 25. listopada
Sport
Život leti, kapetane: Dražen Petrović danas bi proslavio 62. rođendan
Na današnji dan, 22. listopada 1964. godine, u Šibeniku je rođen Dražen Petrović, jedan od najvećih hrvatskih sportaša svih vremena.
Teme
RIT Croatia dolazi u Chicago: Saznajte kako studirati u Hrvatskoj i steći dvije diplome
Američko sveučilište RIT Croatia organizira informativni susret u Chicagu, namijenjen budućim studentima i njihovim obiteljima koji žele saznati više o
Sport
Velika pobjeda u Areni: Zagreb nadoknadio pet golova zaostatka i srušio moćni PSG
Rukometaši Zagreba priredili su veliko iznenađenje u Ligi prvaka svladavši francuski Paris Saint-Germain rezultatom 29:28. Hrvatski prvak u drugom je
Trending
Hrvatska dobila trećeg jednoroga: Daytona vrijedi milijardu dolara, iza uspjeha stoje trojica Hrvata
Hrvatska tehnološka scena dobila je još jednog jednoroga. Startup Daytona, koji su osnovali Ivan Burazin, Vedran Jukić i Goran Draganić,
Podcasti
Mihovil Topić u Čakule podcastu: “Nogomet je mnogo više od rezultata”
Jedan od prepoznatljivijih hrvatskih nogometnih analitičara i kolumnista gostovao je u Čakule Podcastu, gdje smo razgovarali o HNL-u, velikom derbiju
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.