Promijenjena sigurnosna situacija u Europi i svijetu potaknula je rasprave o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatskoj. Iako se već neko vrijeme takva mogućnost najavljuje, politički dogovor na državnoj razini još uvijek nije postignut. Jedno od ključnih pitanja koje se pritom nameće jest treba li obvezni vojnI rok obuhvatiti i djecu iseljenika s hrvatskim državljanstvom koja žive u inozemstvu. Provjerili smo što o toj temi misle kandidati za predsjednika Republike Hrvatske.
Nezavisni kandidat Tomislav Jonjić, ugledni pravnik, publicist i povjesničar, ističe da se to pitanje često rješava bilateralnim ugovorom, a može biti riješeno i unutarnjim zakonodavstvom.
“Možda se varam, ali nije mi poznat primjer da bilo koja država na svijetu svoje građane koji imaju državljanstvo još neke države tretira kao strance. Za nju su oni u pravilu njezini državljani i ne mogu se pred njezinim tijelima uspješno pozvati na to da su državljani i neke druge države. Svaki drugačiji model doveo bi do pravnoga kaosa koji želi izbjeći svaka država, pa tako i Hrvatska, koja ima pravo znati, s kolikim brojem vojnih obveznika računa“, rekao je Tomislav Jonjić za Croatians Online.
“Jasno je da bi bilo nepravedno ako bi u Hrvatskoj vojni rok morao služiti onaj koji ga je odslužio u državi čije državljanstvo također ima“, dodao je Jonjić.
Nezavisna kandidatkinja Marija Selak Rapudić podsjeća da je “Republika Hrvatska regulirala obveze novaka koji imaju hrvatsko državljanstvo, a žive u inozemstvu, i to posebno za one s dvojnim državljanstvom.“
“To je uređeno hrvatskim Zakonom o obrani i pripadajućim pravilnikom kojim se uređuje vođenje evidencije vojnih obveznika i izvršavanje vojne obveze, a među ostalim ovisi i o načinu na koji je ta osoba pristupila vojnom roku u matičnoj zemlji ukoliko ima dvojno državljanstvo“, rekla je Selak Raspudić.
Filozofkinja, bioetičarka i aktualna saborska zastupnica istaknula je i doprinos koji su hrvatski iseljenici dali u obrani Hrvatske.
“Ne čini mi se da zasad postoji snažnija namjera uključivanja djece hrvatskih iseljenika u obavezno služenje vojnog roka, međutim želim podsjetiti da su veliki obol obrani Hrvatske dali i naši iseljenici i njihova djeca jer su mnogi od njih ostavili svoj tadašnji dom i sigurnu egzistenciju te stali na crtu štititi Hrvatsku od velikosrpske agresije. To je pokazalo da se ljubav prema domovini doista transgeneracijski prenijela na djecu mnogih naših iseljenika i to je nešto što svakako treba njegovati”, rekla je Selak Raspudić.
Predsjednicka kandidatkinja Marija Selak Raspudic.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Branka Lozo, znanstvenica i sveučilišna profesorica koja je u predsjedničku utrku ušla kao kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje, smatra da bi služenje vojnog roka za djecu iseljenika trebalo biti dobrovoljno.
“S obzirom da služenje vojnog roka još nije obavezno u Hrvatskoj, te se tek planira uvesti i to samo za mladiće, moj stav je da bi služenje vojnog roka za djecu iseljenika koji žive u inozemstvu bio dragovoljan, odnosno samo za one koji žele”, rekla je Branka Lozo za Croatians Online.
Kandidatkinja platforme “Možemo” Ivana Kekin smatra da bi Hrvatska treba ulagati u profesionalnu vojsku umjesto vraćanja obaveznog vojnog roka.
“Moj stav jest da je Hrvatska ulaskom u NATO profesionalizirala vojsku te da Hrvatskoj nije potreban obavezni vojni rok. Hrvatska ima i dobrovoljni vojni rok, pa svi koji žele mogu i tako služiti. Ulagati se treba u opremanje, bolje plaće i promociju profesionalne vojske, s obzirom da znamo da uvjeti u vojsci nisu dovoljno dobri, a time ni motivirajući za ljude koji imaju afinitete i želje uključiti se u profesionalnu vojsku ili služiti dobrovoljni vojni rok“, rekla je Ivana Kekin za Croatians Online.
Poduzetnik Niko Tokić Kartelo, nezavisni kandidat, kaže da bi vojni rok mogao povezati mlade iz dijaspore s domovinom, uz prilagodbu njihovim životnim okolnostima u inozemstvu.
“Smatram da vojni rok može imati važnu ulogu u povezivanju mladih Hrvata iz dijaspore s Hrvatskom. Međutim, bilo bi nužno osigurati fleksibilnost u načinu služenja roka za one koji žive u inozemstvu, kako bi im se olakšalo sudjelovanje bez ometanja njihovih obaveza u stranim zemljama“, rekao je za Croatians Online Niko Tokić Kartelo.
Trojica predsjedničkih kandidata – Zoran Milanović, Dragan Primorac i Miro Bulj, na naše pitanje nisu dostavili svoje odgovore.
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.
