Pravo glasanja hrvatskih iseljenika već dugo je predmet rasprava i podjela u javnosti, a posebno je postalo aktualno u ovoj “superizbornoj” 2024. godini. Nakon europskih i parlamentarnih, nadolazeći predsjednički izbori ponovno otvaraju pitanje njihova prava glasa. Za mišljenje o ovoj važnoj temi, upitali smo kandidate za predsjednika Republike Hrvatske. U nastavku donosimo njihove odgovore.
Kandidatkinja stranke Dom i nacionalno okupljanje, Branka Lozo, smatra da svi hrvatski državljani, bez obzira na to gdje žive, trebaju imati pravo glasa kako bi se ojačala njihova povezanost s domovinom i potaknulo eventualno preseljenje u Hrvatsku.
„Da, smatram da bi svi hrvatski državljani trebali imati pravo glasa bez obzira gdje žive. Također, zalagala bih se za omogućavanje dopisnog, odnosno digitalnog glasovanja. Razlog zbog kojeg imam ovakav stav je činjenica da izvan Hrvatske živi više Hrvata nego u domovini, te bi omogućavanjem glasanja ti Hrvati imali izraženiji osjećaj pripadnosti svojoj matičnoj domovini, znali bi da i oni imaju utjecaj na unutarnje političko uređenje Hrvatske, pa bi se možda i u većem broju odlučili da se jednom presele živjeti u Hrvatsku“, rekla je za Croatians Online znanstvenica i sveučilišna profesorica.
„Ovako, bez prava glasanja, njima se stvara osjećaj odbačenosti, kao da ih se želi što prije u cijelosti odcijepiti od domovine. Zalažem se za uspostavu što bliskijih veza između domovinske i iseljene Hrvatske“, dodala je Lozo.
Da svi hrvatski državljani moraju imati jednaka prava, ističe i nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić, filozofkinja, bioetičarka i aktualna saborska zastupnica.
„Svi hrvatski državljani moraju imati jednaka prava pa i pravo glasa na izborima. Interes svake razborite države, posebice one sa snažnim demografskim problemima, sigurno je držati na okupu sve njezine državljane i motivirati ih da sudjeluju u njezinim političkim procesima s perspektivom povratka u Hrvatsku.
S obzirom da je naša dijaspora u mnogim krajevima rasuta po zemlji kako bi se to pravo doista moglo realizirati u praksi potrebno je omogućiti elektroničko i/ili dopisno glasovanje“, rekla je za Croatians Online Selak Raspudić.
Za modernizaciju izbornog sustava zalaže se i nezavisni kandidat, poduzetnik Niko Tokić Kartelo.
„Smatram da iseljenici, bez obzira na to gdje žive, imaju pravo sudjelovati u izborima jer je Hrvatska njihova domovina. Dopisnim glasovanjem rješava se problem ograničenog broja glasačkih mjesta u inozemstvu. Sudjelovanje iseljenika na izborima obogaćuje našu zemlju i omogućuje povezanost s Hrvatima širom svijeta“, rekao je Tokić Kartelo.
„Svakako. U mom programu to je izričito napisano”, rekao je nezavisni kandidat Tomislav Jonjić te dodao da se zalaže za ustavnu reformu koja bi uključivala uvođenje dvodomnog Hrvatskog državnog sabora.
“Zalažem se da se u sklopu jedne cjelovite ustavne reforme uvede dvodomni Hrvatski državni sabor, pri čemu bi Hrvati koji prebivaju izvan Republike Hrvatske u drugi dom birali dopisnim ili elektroničkim putem pretežan broj zastupnika koji bi bili njihovi autentični predstavnici, a ne kao do sada – napose od vremena Milanovićeve vlade – šačica ljudi koje u Sabor faktično instalira vodstvo HDZ-a“, rekao je Jonjić za Croatians Online.
Ugledni pravnik, publicist i povjesničar naglašava da Hrvati izvan Republike Hrvatske „zaslužuju priznanje za sve ono što su pridonijeli oslobođenju i obrani hrvatske misli i hrvatske države, a domovina ima obvezu omogućiti im čvršće povezivanje s njom i zaštitu njihovih prava u njoj“.
„Kad bi, primjerice, Hrvati sa sjevernoameričkoga kontinenta u Saboru imali desetak doista svojih predstavnika, onda ih se ne bi moglo tako birokratski šikanirati, ucjenjivati i onemogućivati njihove investicije u Hrvatsku i njihove možebitne želje da svoje poslovanje, pa i svoje potomke, presele u Hrvatsku.“, rekao je Jonjić za Croatians Online.
Ivana Kekin, kandidatkinja platforme “Možemo”, smatra da bi pitanje izmjena Ustava o pravu glasa trebalo biti predmet šire javne rasprave ili referenduma.
„S obzirom sa ogroman broj ljudi otišao iz Hrvatske otkad je Plenković na vlasti, za koje još uvijek postoji nada da će se u Hrvatsku vratiti, u tom smislu izmjene Ustava u pogledu tko i kada i gdje može glasati za mene su predmet šire javne rasprave, a moguće i izjašnjavanja građana na referendumu“, rekla je liječnica i saborska zastupnica za Croatians Online.
Trojica predsjedničkih kandidata – Zoran Milanović, Dragan Primorac i Miro Bulj, na naše pitanje nisu dostavili svoje odgovore.
Iz odgovora ostalih predsjedničkih kandidata vidljivo je da većina podržava pravo hrvatskih iseljenika na sudjelovanje u političkom životu Hrvatske. Kandidati Tomislav Jonjić, Marija Selak Raspudić, Branka Lozo i Niko Tokić Kartelo predlažu i konkretne mjere poput uvođenja dopisnog i elektroničkog glasanja kako bi se dijaspori olakšalo ostvarivanje tog prava. Također, većina predsjedničkih kandidata smatra da sudjelovanje dijaspore na izborima povezuje iseljenu i domovinsku Hrvatsku, te ističe važnu ulogu iseljenika u oblikovanju budućnosti naše zemlje.
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.
