U Vjesniku je radilo 6000 ljudi, imao je 1900 stanova i naklade od pola milijuna primjeraka: Kako je nestao medijski div?

Vjesnikov neboder desetljećima je bio jedan od prepoznatljivih simbola Zagreba, ali priča koja je živjela unutar njegovih zidova bila je mnogo veća od same zgrade. U sustavu Vjesnika u jednom je razdoblju radilo oko 6000 ljudi, pojedina izdanja prodavala su se u nakladama od čak pola milijuna primjeraka, a u trenutku propasti Vjesnik je imao 1900 stanova. Upravo su razmjeri tog nekadašnjeg medijskog diva, ali prije svega ljudi koji su ga stvarali, u središtu dokumentarnog filma “Vjesnik – posljednje izdanje”.

O filmu, njegovu nastanku i pitanjima koja otvara s producenticom dokumentarca i urednicom video sadržaja Večernjeg lista Petrom Balijom razgovarala je Antonija Tušek u emisiji Croatians Saturday Live. Film je počeo nastajati nakon požara u Vjesnikovom neboderu, ali autorskoj ekipi ubrzo je postalo jasno da sama tragedija zgrade ne može ispričati cijelu priču. “U trenutku kada smo krenuli pričati o tome što je Vjesnik bio, Dražen Klarić, glavni urednik Večernjaka i redatelj filma, rekao je: “To je puno šira priča, idemo snimiti film'”, prisjetila se Balija. Upravo je tako priča o požaru prerasla u dokumentarac o nekoliko desetljeća hrvatskog novinarstva, društvenim promjenama i ljudima koji su svoj profesionalni, a nerijetko i velik dio privatnog života vezali uz Vjesnik.

Jedan od podataka koji je i samu Baliju iznenadio tijekom rada na filmu bila je veličina sustava. U Vjesnikovom neboderu i pripadajućem aneksu u jednom je razdoblju radilo oko 6000 ljudi, dok su pojedine publikacije Vjesnikove kuće dosezale naklade koje današnjim redakcijama zvuče gotovo nevjerojatno. Među njima je bila i Erotika, koja se u jednom trenutku prodavala u oko pola milijuna primjeraka. Vjesnik nije bio samo skup redakcija. Bio je golemi sustav koji je imao vlastitu imovinu i kroz tadašnji model stanarskog prava zaposlenicima dodjeljivao stanove. Balija je otkrila kako ih se na godišnjoj razini znalo dodijeliti oko stotinu, dok je u trenutku propasti Vjesnik imao čak 1900 stanova.

Ipak, dokumentarac se ne zadržava na impresivnim brojkama. Kroz 13 sugovornika pokušava pokazati što je ta kuća značila ljudima koji su u njoj radili, ali i kako su njezina izdanja pratila promjene u društvu – od socijalističkog razdoblja, Hrvatskog proljeća i kulturne eksplozije osamdesetih pa sve do demokratskih promjena, Domovinskog rata i konačnog pada Vjesnika. Upravo zato, kaže Balija, gotovo je nemoguće izdvojiti jednu priču kao jedinu važnu.

“Svaka etapa je film za sebe, svako pojedino izdanje je film za sebe”, rekla je, otkrivajući da je ekipa snimila sate razgovora koje je zatim trebalo svesti na pedesetak minuta dokumentarca.

Cijeli razgovor poslušajte na našem Spotifyju:

Tko je kriv za propast Vjesnika? Film ne daje jednostavan odgovor

Posebno zanimljiv dio filma odnosi se na pitanje zbog čega je tako moćan sustav uopće nestao. Dokumentarac pritom ne pokušava publici nametnuti jedan zaključak. Sugovornici nude različita objašnjenja i to od raspada modela u kojem su uspješnija izdanja financirala ona koja su poslovala slabije, preko privatizacijskih procesa, do činjenice da se Vjesnik nije dovoljno brzo prilagodio novim potrebama tržišta i promijenjenim navikama čitatelja.

Balija ističe kako je upravo to jedna od važnih karakteristika filma. “To nije jednoznačna priča o padu Vjesnika”, naglasila je. Dok jedni smatraju da je početak kraja došao još prije raspada Jugoslavije, kada su uspješne redakcije počele napuštati zajednički sustav, drugi odgovornost vide u privatizaciji i događajima nakon stvaranja hrvatske države. Treća perspektiva problem traži u samom tržištu – publika se mijenjala, mediji su ulazili u novu eru, a Vjesnik nije pronašao način kako se prilagoditi. Upravo zbog toga “Vjesnik – posljednje izdanje” nije samo nostalgičan pogled u prošlost. On otvara pitanje koje je i danas izrazito aktualno: što se događa s medijem koji ne prepozna dovoljno brzo da se način na koji publika konzumira informacije potpuno promijenio?

Film je priča o ljudima i novoj eri

Unatoč svim velikim imenima, povijesnim događajima i impresivnim podacima koje su prikupili tijekom snimanja, Balija je u razgovoru izdvojila jednu sasvim osobnu priču kao emocionalnu srž filma. Riječ je o Miri Čujić, recepcionerki koja je na ulazu u Vjesnik počela raditi 1985. godine i ondje provela sljedeće 22 godine. Pred kamerama je govorila o ljudima koje je svakoga dana gledala kako ulaze u zgradu i o životu koji se desetljećima odvijao iza tih vrata.

“To nije samo prostor, u prostoru su ljudi”, rekla je Čujić. Za Baliju je upravo ta rečenica postala jedna od ključnih poruka cijelog dokumentarca. Jer Vjesnik nije nestao samo rušenjem nebodera. Nestalo je jedno vrijeme u kojem su redakcije brojale stotine ljudi, u kojem su novinari mogli danima raditi na jednoj temi i u kojem nije postojala potreba objaviti informaciju nekoliko trenutaka nakon što se događaj dogodio. Danas jedan novinar često istodobno piše, snima, montira i priprema sadržaj za portal i društvene mreže. Balija priznaje da je novinarstvo postalo mnogo brže, ali odbacuje ideju da je zbog toga nužno postalo lošije. “Mi ne vjerujemo u smrt novinarstva”, poručila je. Dokaz da interes publike za novinarstvo i dalje postoji ekipa je dobila već na premijeri filma na Rabu. Projekcija na otvorenom privukla je velik broj ljudi, tražilo se mjesto više, a interes publike iznenadio je čak i autore filma.

Trailer dokumentarca potražite na Youtube kanalu Večernjeg lista:

Kada će film moći pogledati Hrvati diljem svijeta?

Nakon premijere na Rabu, “Vjesnik – posljednje izdanje” nastavlja festivalski put. Petra Balija najavila je prikazivanja u Orašju, na Vukovar Film Festivalu i Mediteran Film Festivalu u Širokom Brijegu, dok se zagrebačka premijera planira oko godišnjice požara. Posebno dobra vijest za Hrvate izvan Hrvatske jest da postoji plan da film nakon festivalskih projekcija i zagrebačke premijere postane dostupan i online. Točan termin još nije određen, ali Balija je izrazila nadu da će dokumentarac biti objavljen i na YouTube kanalu Večernjeg lista.

U razgovoru s Antonijom Tušek govorila je i o tome kako je izgledalo snimati film paralelno s rušenjem nebodera, koje su priče morale ostati izvan konačne verzije dokumentarca, što su mladi novinari otkrili upoznajući svijet Vjesnika koji sami nikada nisu mogli doživjeti te kako danas vidi budućnost novinarstva. Dotaknule su se i zajedničkog projekta Večernjeg lista, Croatians Onlinea i IMC-a – Cronnecta, koji kroz razgovore s Hrvatima diljem svijeta pokušava povezivati ljude, iskustva i ideje između Hrvatske i dijaspore.

Cijeli razgovor pogledajte na platformama Croatians Onlinea i doznajte kako je nastao “Vjesnik – posljednje izdanje”, što je ostalo izvan filma i zašto priča o nestanku jednog od najvećih medijskih sustava na ovim prostorima zapravo govori i o budućnosti novinarstva.

  

Listen to Croatians Online here:

   

  

Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.