Autorica članka: Tatjana Bošković
Prolaznost vremena je koncept koji nas neprestano prati, oblikujući naše misli, osjećaje i postupke. Svakodnevno, svjesni smo kako trenuci brzo prolaze, ali često zanemarujemo pravu dubinu tog procesa. Vrijeme nije samo nešto što mjerimo satima i danima; to je tkivo naših života, ispunjeno iskustvima koja nas definiraju, kao i uspomenama koje nas oplemenjuju.
Nakon početka prekrasne jeseni u New Yorku i popriličnog broja dana s ljetnim temperaturama, u nedjelju, 3. studenog, ponovno se opraštamo od ljetnog računanja vremena i dočekujemo povratak na standardno vrijeme, a to znači i sat vremena više sna za „spavače“. Ljetno računanje vremena u SAD-u započinje 10. ožujka, te iako je bilo pokušaja u Kongresu da se ova promjena vremena učini trajnom, nijedna mjera nije usvojena, pa ćemo ovaj mjesec ponovno pomaknuti satove unatrag.
Hrvatska je na standardno iliti zimsko računanje vremena ove godine prešla ranije, i to 27. listopada; što se moglo primijetiti posljednjih tjedan dana, u kojem je vremenska razlika s npr. istočnom obalom SAD-a bila samo 5 umjesto uobičajenih 6 sati.
Završetak ljetnog računanja vremena
Prema saveznom zakonu, ljetno računanje vremena počinje druge nedjelje u ožujku i traje do prve nedjelje u studenom u većini SAD-a. Ove godine, ta nedjelja pada na 3. studenog, kada će se satovi pomaknuti unatrag za jedan sat u 2 ujutro.
Prvotno, satovi su se pomicali unaprijed prve nedjelje u travnju, a ostajali su tako do posljednje nedjelje u listopadu, ali je nova promjena uvedena kako bi se djeci omogućilo da idu u “trick-or-treat” s više dnevnog svjetla na raspolaganju.
U SAD-u ljetno računanje vremena traje ukupno 34 tjedna, od ožujka do početka studenog u državama koje ga prakticiraju. Ideja ljetnog računanja vremena često se povezuje s Benjaminom Franklinom, koji je u svom satiričkom članku iz 1784. godine spomenuo uštedu svijeća, iako konkretno nije predložio pomicanje sata.
Povijest ljetnog računanja vremena
Mnogi se i danas pitaju zašto uopće postoje dani kada spavamo sat više ili sat manje. Za pomicanje sata unaprijed ili unazad zasluge danas pripisujemo George Vernon Hudsonu, novozelandskom entomologu iz 19. stoljeća. Hudson je na temelju svojih istraživanja o prilagodbi različitim uvjetima života danju i noću dodatno potvrdio kako čovjeku više odgovara život danju. Zbog toga je 1895. godine predložio da se vrijeme pomakne dva sata unaprijed kako bi se tijekom ljeta iskoristilo više danjeg svjetla nego u popodnevnim satima.
Prve države koje su na nacionalnoj razini uvele praksu pomicanja sata bile su Njemačka i Austro-Ugarska 1916. godine tijekom Prvog svjetskog rata kao način uštede energenata (ponajprije ugljena), a potom su Velika Britanija, Francuska i neke druge europske države slijedile njihov primjer. Sjedinjene Države su uvele ljetno računanje vremena 19. ožujka 1918., no to je bilo nepopularno i ukinuto je odmah nakon Prvog svjetskog rata. Nakon što se tijekom 20. stoljeća ljetno računanje vremena na prostoru Hrvatske koristilo tek u kraćim razdobljima te više puta ukidalo, stalno ljetno računanje vremena uvedeno je od 1983. godine.
Ljetno računanje vremena postalo je standard u SAD-u tek donošenjem Zakona o jedinstvenom vremenu 1966. godine, koji je odredio standardno vrijeme unutar utvrđenih vremenskih zona.
Koje države primjenjuju ljetno računanje vremena?
Danas gotovo sve američke države primjenjuju ljetno računanje vremena, osim Arizone (iako neka indijanska plemena, Navajo, ipak primjenjuju ljetno računanje vremena na svojim teritorijima) i Havaja. Američki teritoriji, uključujući Portoriko, Američku Samou, Guam, Sjeverne Marijanske otoke i Američke Djevičanske otoke, ne primjenjuju ljetno računanje vremena.
Utjecaj na svakodnevni život
Dok ljetno računanje vremena donosi određene prednosti, postoje i argumenti za trajno usvajanje standardnog iliti zimskog vremena. Preporuke stručnjaka ukazuju na to da bi stalno standardno vrijeme moglo bolje odgovarati ljudskoj biologiji i poboljšati javno zdravlje.
Zimsko računanje vremena često se doživljava kao promjena koja utječe na raspoloženje, te kraći dani mogu dovesti do osjećaja umora ili sezonske depresije kod nekih ljudi. Iako se smatra da standardno vrijeme bolje odgovara prirodnom ritmu tijela, navedeni prijelaz može uzrokovati privremene smetnje u cirkadijalnom ritmu.
Rasprava o najboljem načinu sezonskog mjerenja vremena ostaje otvorena, a na nama je da uskladimo svoje životne navike s ritmom prirode i pronađemo ravnotežu koja će podržati naše zdravlje i blagostanje.
Listen to Croatians Online here:
Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.
