d

The Point Newsletter

    Sed ut perspiciatis unde omnis iste natus error.

    Follow Point

    Begin typing your search above and press return to search. Press Esc to cancel.

    Zašto turizam u Hrvatskoj nije bolji?

    Autor članka: Vlado Šestan

    Turizam u Hrvatskoj suočava se s nekoliko izazova i problema koji ograničavaju puni potencijal.

    Evo nekih od glavnih razloga zašto turizam u Hrvatskoj nije dovoljno dobar:

    Sezonalnost: Hrvatski turizam je vrlo sezonski, s glavnim fokusom na ljetne mjesece. Većina turista dolazi u srpnju i kolovozu, što stvara pritisak na infrastrukturu i resurse u kratkom razdoblju, dok ostatak godine dolasci turista su bitno manji. Istina, nešto se popravlja u smislu produženja sezone, no zapravo se ne nudi puno događaja koji bi privukli turiste.

    Nedostatak diversifikacije: Iako Hrvatska ima bogatu kulturnu i prirodnu baštinu, većina turista dolazi zbog obale i plaža. Potencijal za razvoj drugih oblika turizma, poput kulturnog, ruralnog, zdravstvenog i sportskog turizma, nije u potpunosti iskorišten. Hrvatska zaostaje za vodećim zemljama u Europi koje nude mnogo više razloga za posjet van ljetne sezone. Kulturni turizam, s iznimkom Pule i Šibenika, koji je zanimljiv strancima gotovo da ne postoji. Tek nekoliko individualnih inicijativa pokušava nešto organizirati primjerice Midsummer festivala u Dubrovniku te Ultre i muzičkih festivala na Zrču.

    Hvar

    Infrastruktura: Iako je infrastruktura na glavnim turističkim destinacijama relativno dobra, mnogi dijelovi zemlje i dalje nemaju adekvatne prometne veze, smještajne kapacitete i druge potrebne sadržaje. Prometna zagušenja na autocestama, nedostatak parkirnih garaža u mjestima uz obalu te loši vlakovi su glavni problem. Prometna infrastruktura nije dorasla velikom broju putnika što se vidi u problemima na aerodromima, cestama, brodskom i željezničkom prometu.

    Hrvatska

    Cijene i kvaliteta usluge: U nekim područjima, cijene smještaja, hrane i drugih usluga su visoke u odnosu na kvalitetu koja se nudi. Ovo može odbiti turiste koji traže bolje vrijednosti za novac. Prošlo je vrijeme kada se moglo prodavati bilo što. Današnji turist se vrlo dobro informira o kvaliteti i vrijednosti smještaja, restorana i drugih usluga bez da na to može utjecati vlasnik objekta. Vrijednost za novac je moderna mantra kojoj se trebaju svi prilagoditi.

    Utjecaj masovnog turizma: U popularnim destinacijama, poput Dubrovnika i Splita, masovni turizam stvara pritisak na lokalnu zajednicu i okoliš. To može rezultirati prenapučenosti, zagađenju i degradaciji prirodnih i kulturnih resursa. Prirodna bogatstva i lijepa središta starih gradova smo dobili u nasljedstvo. Na nama je da to očuvamo i spriječimo uništavanje od strane domaćih koncesionara i masovnog turizma. Također, treba uzeti u obzir kvalitetu života lokalnog stanovništva.

    Hrvatska

    Nedostatak inovacija: U nekim dijelovima turističke ponude nedostaje inovacija i prilagodbe modernim trendovima. Digitalizacija, održivost i personalizacija usluga su ključni aspekti modernog turizma koje Hrvatska tek treba u potpunosti usvojiti. To znaju u najboljim hotelima koji i zato rade dobro, no većina privatnih iznajmljivača se niti ne bavi tehnološkim razvojem. Primjerice, Hrvatska nema niti jedan značajniji kongresni centar. Na turističkim sajmovima se dijele brošure kao prije 50 godina.

    Obrazovanje i obuka kadrova: Kvaliteta usluge često ovisi o obrazovanju i obuci turističkih djelatnika. Nedostatak kvalitetnih programa za obuku i obrazovanje može utjecati na standarde usluge u turističkoj industriji. Problem su sezonski radnici koji zapravo krpaju prazne rupe umjesto da se sustavno radi s kadrovima, pokuša ih se zadržati za čitavu sezonu te ulagati u njihovu dobrobit. Što je objekt skuplji, usluga mora biti sofisticiranija.

    Crno jezero
    Crno jezero

    Administrativne prepreke: Ponekad složena administracija i birokracija mogu biti prepreka za brži razvoj turističkih projekata i ulaganja u infrastrukturu. Mnogi strani investitori odlaze suočeni s takvim problemima. Odlaze u Crnu Goru i Albaniju te Bugarsku.

    Održivi razvoj: Postoji potreba za boljim upravljanjem turističkim resursima i održivim razvojem kako bi se očuvali prirodni i kulturni resursi za buduće generacije. Obala, gradovi, priroda, rijeke i šume; njih treba sačuvati , a ne dati na korištenje bez kontrole. Trčanje za profitom bez ulaganja u destinaciju ne vodi dobrom rezultatu.

    Rješavanje ovih izazova zahtijeva koordinirane napore vlade, privatnog sektora i lokalnih zajednica. Dugoročne strategije i ulaganja u diversifikaciju, infrastrukturu, edukaciju i održivost ključni su za unapređenje turizma u Hrvatskoj.

    Izvor: Vlado Šestan/Travel Advisor

    Foto: Pexels/Travel Advisor



      

    Listen to Croatians Online here:


       
      

    Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.