Hrvatski tech u New Yorku: Infobip otkrio kako je osvojio Ameriku, stručnjaci upozorili što AI već mijenja

Kako hrvatska tehnološka tvrtka može uspjeti u Americi, jesu li junior programeri prve žrtve umjetne inteligencije i može li Hrvatska postati mjesto na kojem će globalne fintech kompanije testirati nove proizvode? O tim se pitanjima u četvrtak u New Yorku razgovaralo na prvom ACAP.tech NYC susretu “Scaling Without Borders”, koji je okupio hrvatske i hrvatsko-američke stručnjake iz tehnologije, umjetne inteligencije, financija i poduzetništva. I dok su se teme mijenjale od Infobipa do AI agenata i budućnosti plaćanja, kroz gotovo sve razgovore provlačila se ista poruka: dobar proizvod više nije dovoljan, a brzina prilagodbe postaje jedna od najvažnijih poslovnih prednosti.

Njujorški ogranak Association of Croatian American Professionalsa okupio je poduzetnike, osnivače startupova, tehnološke stručnjake, investitore i ljude koji već godinama posluju između Hrvatske i Sjedinjenih Država. U uvodu je podsjećeno da je njujorška ACAP zajednica prije 13 godina krenula sa svega nekoliko ljudi okupljenih na druženju, dok danas povezuje osnivače kompanija, poduzetnike na početku poslovnog puta i ljude na vodećim pozicijama u velikim međunarodnim organizacijama. Upravo je povezivanje bilo jedna od glavnih poruka večeri – upoznati nekoga novog, razmijeniti iskustvo i otvoriti vrata koja je pojedincu mnogo teže otvoriti samostalno.

Infobip je u Ameriku pokušavao ući više puta. Pravi proboj stigao je tek akvizicijom

Jedan od najzanimljivijih razgovora večeri otvorio je pitanje koje zanima gotovo svaku hrvatsku tehnološku tvrtku s globalnim ambicijama – kako zapravo uspjeti na američkom tržištu. Izabel Jelenić, CTO Infobipa objasnio je da ni kompaniji koja je već izgradila snažnu međunarodnu prisutnost Amerika nije bila jednostavna. Infobip je godinama rastao bez vanjskih ulaganja, reinvestirajući ono što je zarađivao, a takav je model, rekao je, stvorio kulturu u kojoj se vrlo pažljivo odlučivalo gdje i kako trošiti novac. No kada je riječ o SAD-u, nekoliko ranijih pokušaja nije dalo željene rezultate. Prekretnica je stigla tek nakon prikupljanja kapitala i akvizicije američke kompanije OpenMarket 2021. godine. Danas, prema Jelenićevim riječima, američko tržište donosi više od polovice prihoda kompanije. “Svi pokušaji prije toga bili su samo pokušaji”, sažeo je iskustvo ulaska na tržište koje se često čini dostupnijim nego što u stvarnosti jest.

Upravo se na toj razlici između europske i američke poslovne logike zadržao Filip Šašić, CEO i pokretač EGC-a, koji radi s međunarodnim poduzetnicima i startupovima koji žele poslovati u SAD-u. Hrvatskim kompanijama, smatra, uglavnom ne nedostaje tehničkog znanja ni kvalitetnih proizvoda. Problem nastaje kada ono što funkcionira u Hrvatskoj pokušaju jednostavno preslikati na američko tržište. Izdvojio je tri pogreške koje se neprestano ponavljaju. Prva je preširoko postavljen cilj – “američko tržište” nije konkretan kupac. Startup mora znati kojem se točno kupcu obraća, koji mu problem rješava i u kojoj industriji. Druga je određivanje cijene prema trošku razvoja proizvoda umjesto prema vrijednosti koju taj proizvod donosi američkom kupcu. Treća, možda i najskuplja, jest prerano otvaranje ureda i zapošljavanje ljudi u SAD-u prije nego što kompanija uopće dokaže da ondje ima stvarne kupce. “Trebaju vam poslovi. Trebate dokaz da ovo u Americi zaista možete pokrenuti”, bila je njegova poruka.

“AI više nije budućnost. On je već ovdje”

Ako je prvi dio večeri bio posvećen rastu kompanija, drugi je otvorio pitanje što će se dogoditi s ljudima koji u njima rade. Tomislav Tipurić, CTO Nephosa upozorio je da prva industrija u kojoj se posljedice umjetne inteligencije već jasno vide nije neka daleka grana gospodarstva, nego upravo IT. Prema brojkama koje je predstavio, velik dio programskog koda već nastaje uz pomoć AI alata, a programeri ih svakodnevno koriste za dokumentaciju, testiranje i sve složenije zadatke. Njegova je poruka bila jasna: rasprava više nije o tome hoće li umjetna inteligencija promijeniti posao programera, nego kako će izgledati nova podjela rada između ljudi i strojeva. Posebno je upozorio na problem juniora. Poslovi na kojima su mladi programeri desetljećima učili zanat upravo su oni koje AI može najlakše preuzeti pa tehnološke kompanije sada moraju odgovoriti na neugodno pitanje – ako više ne zapošljavaju juniore, odakle će za deset godina doći novi seniori?

Tipurić je upozorio i na drugu stranu brzog širenja AI-ja – sigurnost. Nekada je, objasnio je, od otkrivanja sigurnosne ranjivosti do razvoja načina na koji se ona može zloupotrijebiti moglo proći više mjeseci. Danas AI agenti mogu isti posao obaviti iznimno brzo. Obrana zato više nije samo borba čovjeka protiv čovjeka, nego sve više AI sustava protiv drugih AI sustava. Istodobno, upozorio je da i kod koji generira umjetna inteligencija mora biti temeljito provjeren jer automatizacija ne uklanja pogreške. Njegova završna poruka bila je možda i najjednostavnija u cijelom tehničkom dijelu večeri: provjera više nije izbor. Sve mora biti pregledano i testirano.

Na panelu o umjetnoj inteligenciji dodatno se otvorilo pitanje zašto toliko kompanija eksperimentira s AI-jem, a relativno malo projekata završava u stvarnoj svakodnevnoj upotrebi. Filip Donadić, account director u Salesforceu, izdvojio je tri problema – tehnologiju, procese i ljude. Ni najbolji model ne može mnogo napraviti ako tvrtka ima nepovezane sustave, loše podatke i nitko ne preuzima odgovornost za projekt. Karlo Vrančić, student s Harvarda i pokretač startupa Hydra, slikovito je AI opisao kao “iznimno sposobnog zaposlenika koji je upravo pao s Marsa”: može napraviti mnogo, ali o kompaniji ne zna ono što zaposlenici godinama nose u svojim glavama, razgovorima i iskustvu. Od takvog se sustava često očekuje da riješi problem bez dovoljno konteksta, a kada rezultat nije dobar, krivnja se pripisuje tehnologiji.

Hrvatska kao laboratorij za nove fintech proizvode?

Posljednji dio večeri odveo je razgovor prema novcu – stablecoinima, blockchainu, tokeniziranim dionicama i budućnosti plaćanja. No među brojnim predviđanjima posebno se izdvojila vrlo konkretna ideja za Hrvatsku. Anthony Peculić, chief strategy officer iz Maquete, istaknuo je da ne vidi razlog zbog kojeg Hrvatska ne bi mogla izgraditi infrastrukturu kojom bi privukla međunarodne fintech kompanije, slično kao što su to učinile manje europske države poput Litve, Latvije i Estonije. Odgovorno postavljen regulatorni okvir i sustav izdavanja licenci, smatra, mogli bi privući kompanije koje zbog europskog poslovanja ionako moraju imati fizičku prisutnost, urede i zaposlenike na lokalnom tržištu. Time Hrvatska ne bi dobila samo nova radna mjesta, nego bi se približila industrijama koje će oblikovati budućnost plaćanja. Hrvatsku vidi kao dobro mjesto za testiranje novih financijskih proizvoda upravo zato što je tržište relativno malo, infrastruktura razvijena, kartično i beskontaktno plaćanje široko prihvaćeno, a ponašanje potrošača dovoljno slično većim europskim tržištima. “Nemojte prvo lansirati u Francuskoj. Nemojte prvo lansirati u Njemačkoj. Lansirajte prvo u Hrvatskoj”, poručio je. U vremenu u kojem se financijska industrija ubrzano mijenja, od stablecoina do tokenizacije imovine, mala država tako ne mora nužno biti nedostatak – može postati prostor u kojem je novu ideju lakše i brže iskušati prije izlaska na mnogo veće tržište.

U gotovo dva sata razgovora ACAP.tech NYC zato nije ponudio jednu jednostavnu formulu za uspjeh, ali se iz različitih panela mogla izvući zajednička poruka. Hrvatska tehnološka scena nema problem s talentom ni sposobnošću stvaranja dobrih proizvoda. Veći izazov je kako ih komercijalizirati, kako razumjeti američkog kupca, kako se prilagoditi brzini kojom umjetna inteligencija mijenja posao i kako iskoristiti međunarodnu hrvatsku mrežu za iskustvo koje se ne može steći samo kod kuće. Upravo su takve veze – između ljudi koji nešto grade u Hrvatskoj i onih koji su već prošli američko tržište – bile možda i najkonkretniji rezultat prve njujorške večeri posvećene hrvatskom techu.

Foto: Croatians Online

Croatians Online bio je medijski pokrovitelj događaja, dok je Podravka sudjelovala kao generalni sponzor. Za goste je Podravkin chef Albert Vidulich pripremio zakusku s hrvatskim potpisom, pa su se nakon panela uz hrvatska vina koje je omogućio Vinum, posluživali gulaš s palentom i palačinke s linoladom. Istriana maslinovo ulje jelo se uz domaći kruh, a večer je nastavljena druženjem i umrežavanjem sudionika.

Pratite Croatians Saturday LIVE svake subote uživo na našem Youtube kanalu:

  

Listen to Croatians Online here:

   

  

Croatian American Media Association Corp is a tax exempt organization under Section 501 c(3) of the Internal Revenue Code (EIN # 99-1591741). Your donation is greatly appreciated and will be used to support our mission. Your contribution is tax deductible to the full extent permitted by law.