Articles for author: Ojdana Koharević

25 lipnja, 2024

Ojdana Koharević

“HRVATSKA U 30 PRIČA” Picassova muza bila je – Hrvatica!

Hrvatska je domovina kravate, u Hrvatskoj postoje brojni gradovi pod zaštitom UNESCO – a, Hrvatska ima jedno od najčišćih mora u svijetu. Ako ste mislili da su ova saznanja o našoj domovini najzanimljivija, itekako bi se prevarili jer o Hrvatskoj ima još mnogo zanimljivih, a nepoznatih priča. Dio njih objedinjeni su u knjizi ‘Hrvatska u 30 priča’, autora Bože Skoke i Zvonimira Frke-Petešića te ilustratora Vedrana Klemensa čije je drugo izdanje nedavno predstavljeno u Splitu. Tako čitajući ovu knjigu upoznajemo Hrvatsku iz druge, do sada nepoznate perspektive. Između korica krije se tajna o tome zašto su Hrvati europski rekorderi u

18 lipnja, 2024

Ojdana Koharević

Suvenir iz Dalmacije – češnjak šarac!

New York ima Kip slobode, Pariz ima Eiffelov toranj, Split Dioklecijanovu palaču, a Osnovna škola Kralja Zvonimira u Segetu Donjem i Ljubitovica, malo mjesto u Dalmatinskoj zagori imaju suvenir – češnjak šarac. Ideja da upravo češnjak bude suvenir toga kraja stigla je iz Segeta, od Dijane Pajčić, učiteljice O.Š.Kralja Zvonimira u Segetu. “Željela sam da ovaj naš češnjak šarac koji se uzgaja u tom kraju, a odhranio je brojne generacije, postane zaštitni znak”, kaže Dijana. S obzirom da je njezina želja bila da se suvenir napravi od čvrstog materijala, obratila se Klesarskoj školi u Pučišćima čiji su učenici izradili suvenir

17 lipnja, 2024

Ojdana Koharević

I Nobelovci iz svijeta na skupu u Splitu

Prava znanstvena elita iz svijeta i Hrvatske okupila se u Splitu, na otvaranju najznačajnijeg znanstvenog događaja godine – “13th ISABS Conference on Applied Genetics and Mayo Clinic Lectures in Translational Medicine” (www.isabs.net) koji je ovoga ponedjeljka otvoren u Hotelu Radisson Blu. Za čitatelje i slušatelje naše medijske platforme Croatiansonline ovo nije nova vijest jer je prof. dr.sc. Primorac na našem portalu i najavio ovaj skup, a isto je i ponovio u nedavnom razgovoru u rubrici ‘Lijepa naša Dalmacija’ koji možete poslušati na linku. Riječ je o kongresu u organizaciji Međunarodnog društva primijenjenih bioloških znanosti (ISABS), Specijalne bolnice “Sv. Katarina” i

12 lipnja, 2024

Ojdana Koharević

Plaža Zlatni rat često mijenja oblik – znate li kako nastaje ovaj prirodni fenomen?

Ima li netko tko ne zna za plažu Zlatni rat? No, jeste li znali da je ova plaža i prirodni fenomen? Popularni Zlatni rat u Bolu na Braču s razlogom osvaja ljepotom te je omiljeno mjesto domaćih i stranih turista, no ova je plaža posebna i zato što zbog morskih struja i vjetrova često mijenja oblik, a događa se to nekoliko puta tijekom godine. Zlatni rat je i zbog toga zanimljiv javnosti, ali i znanosti pa dr.sc. Ivica Vilibić s Instituta ‘Ruđer Bošković’ objašnjava zbog čega dolazi do takvih promjena na popularnoj plaži: Za fenomen pomicanja vrha plaže Zlatni rat

7 lipnja, 2024

Ojdana Koharević

Izložba o Delmatima dogodine u Splitu!

Međunarodni projekt i izložba ‘Delmati: snaga zajedništva’ u petak je predstavljen u Splitsko-dalmatinskoj županiji . Ovaj projekt ima cilj zaštitu arheoloških lokaliteta i provedbu sustavnih istraživanja prapovijesne ostavštine Delmata čiji nesalomljiv duh osjetno živi tisućama godina u Dalmaciji koja po njima nosi ime. Riječ je o projektu kojega je nedavno ekskluzivno za naš Croatians Online u rubrici ‘Lijepa naša Dalmacija’ najavila Daria Domazet, ravnateljica Muzeja Cetinske krajine, a razgovor možete poslušati na linku. “Po prvi put s našim muzejima i muzejima u BiH radimo veliku izložbu kako bismo približili ovo ilirsko pleme. Sredstva u ovakve projekte ulažemo kako bismo educirali

6 lipnja, 2024

Ojdana Koharević

Gdje je najbolje sačuvani antički katastar na Sredozemlju?

Znate li u kojoj se državi nalazi najbolje sačuvani antički grčki katastar na Sredozemlju? U Hrvatskoj, točnije na otoku Hvaru, a riječ je o Starogradskom polju (po mjesnoj čakavici Starogrojsko poje)zaštićenom kulturnom krajoliku u kojem je antička podjela zemljišta sačuvana do današnjih dana kao sustav putova i terasiranih parcela. Zbog najbolje sačuvane grčke parcelacije na Mediteranu, Starogradsko polje je od 2008. godine 7. hrvatski lokalitet koji se nalazi na Popisu svjetske baštine UNESCO-a. Duboki i zaštićeni zaljev, veliko plodno polje u središtu otoka te brojni izvori pitke vode bili su oduvijek razlog za naseljavanje današnjeg Staroga Grada. Grčki kolonisti s

4 lipnja, 2024

Ojdana Koharević

Samostan časnih sestara klarisa treba obnovu

Samostan časnih sestara klarisa u Splitu vapi za sanacijom zbog čega je pokrenuta i dobrotvorna akcija prikupljanje pomoći kako bi se što prije započelo s obnovom. Događa se to upravo u ovo vrijeme kad je poglavarica Samostana časnih sestara klarisa, časna majka Dolores Mandić dala veliki intervju našem Croatiansonline. U intervjuu je govorila o životu u samostanu, posvećenosti molitvi i potpunoj klauzuri, odvojenosti od vanjskog svijeta. Klarise, kako je rekla svakodnevno mole za druge, jer im se ljudi obraćaju za pomoć u različitim životnim neprilikama. Sada su međutim, došle u situaciju, da njima treba pomoći jer samostan zahtijeva što hitniju

3 lipnja, 2024

Ojdana Koharević

Na Pelješcu nekad bilo 2 tisuće pomoraca

Na Pelješcu se u ovo vrijeme tradicionalno održava Festival peljeških kapetana, u čast svih pomoraca, a rivijera ovoga poluotoka u zlatno doba brojila je čak 2 tisuća pomoraca. Manifestacija pomorcima i kapetanima u čast, brojnim predstavama, koncertima, turama po Orebiću, posjetitelje vraća u zlatno doba poluotoka. Tada je Pelješac bio pomorsko središte ovog dijela Mediterana jer su Hamburg, Pirej i Orebić jedina tri pomorska središta koja su brodovi pozdravljali zvukom sirene i to bez obzira na zastavu koju su nosili. Mještani Orebića i okolnih mjesta vraćali su im pozdrave, mahali su plahtama s obale, zvonila su zvona na Franjevačkom samostanu

28 svibnja, 2024

Ojdana Koharević

Kod Sutivana sačuvan mlin iz 19.stoljeća

U Sutivanu, jednom od mjesta na otoku Braču, među brojnim znamenitostima na samoj obali smješten je najbolje sačuvan mlin iz 19.stoljeća. Na ovom je otoku oko 1800.-te godine bilo čak 125 mlinova za žito, a ovaj mlin u vlasništvu obitelji Ilić datira s početka 19.stoljeća. Od 1903. godine otkad se žito više ne proizvodi u većim količinama mlin gubi krila koja su bila polegnuta horizontalna na ravnom krovu i pokretala su se snagom vjetra koji vrlo često puše na ovoj strani otoka. Zimi su to većinom bura, jugo, tramontana i levanat, a ljeti maestral, te burin. Jedan je od poznatih

22 svibnja, 2024

Ojdana Koharević

‘Kartolina’ u Kanadi čuva klapsku pismu

Oni žive u Kanadi, no srce im je u Domovini, a kako bi se što bolje povezali s rodnim krajem, odlučili su Dalmaciju ‘preseliti’ glazbom. No nije to bilo kakva glazba već klapska pjesma, a čuvari klapske baštine su Klapa Kartolina, dječja klapa Berekin i ženska klapa Fritule iz grada Windsora, u Ontariu. Klapsko pjevanje je, kao što je poznato, tradicionalno dalmatinsko pjevanje koje je upisano u UNESCO kao nematerijalna kulturna baština čovječanstva. Klapa Kartolina i njezine dvije klape pridružena su Hrvatskoj katoličkoj župi Sv. Franjo Asiški. Klapa Kartolina je osnovana 2013. godine od strane nekolicine glazbenih entuzijasta pod vodstvom